Magistrala

Objavio Tonči, 26/10/2018, pod: IZLOŽBA, KLUB MLADIH KOCKA, MAVENA

Otvorenje izložbe “Magistrala” Bojana Mrđenovića održat će se u ponedjeljak, 29. listopada u 20 h u galeriji Kluba Kocka, Dom mladih. Izložba se realizira u sklopu ciklusa NMG@PRAKTIKA koji udruga Mavena provodi već šestu godinu za redom. Izložba je otvorena svakim danom od 20 do 22 h do 3. studenog.

Fotografski projekt Magistrala Bojan Mrđenović razvija već pet godina kroz koje je sakupio više od 1500 analogno napravljenih fotografija, čiji uži izbor ove godine predstavlja javnosti na izložbama u Zagrebu, Splitu i Dubrovniku. Jadranska magistrala, puštena u promet 1965. godine, urezana u uski obalni pojas između mora i planina, ponegdje uz samu plažu, nijemi je svjedok mjena nastalih uslijed neplaniranog i invazivnog razvoja turizma na našoj obali. Ljeti prebukirana automobilima, ljudima koji je pretrčavaju, neonskim reklamama, kupačima, turistima i prodavačima, zimi je sablasno prazni zavojiti podsjetnik na činjenicu da sveprisutni fenomen masovnog turizma rapidno mijenja demografsku strukturu domicilnog stanovništva koji uz tu magistralu živi. Već u ovom vremenskom rasponu od samo pet godina uočljive su promjene uz magistralu uzrokovane razvojem masovnog turizma, posebno divlje i pretjerane gradnje apartmana koji ponekad i sami “istrčavaju” na cestu, do napuštenih tvornica i industrijskih i proizvodnih pogona, koji se ruše da bi se dobilo više mjesta za apartmane. Mrđenović sve ove mjene dokumentaristički, objektivno uočava i one postaju predmet ovog foto istraživanja, kako Bojan Krištofić, u jednoj od kritika zagrebačke prezentacije ove izložbe navodi “…s jedne strane njegova ideja očito je bila prikazati Jadransku magistralu kao žilu kucavicu Hrvatskog primorja i Dalmacije, epsku prometnicu koja povezuje naselja i krajeve te istodobno pripitomljava uski obalni pojas između planina i mora, naoko donoseći niz taj put dah civilizacije. S druge strane, također se radi o lokalnoj žili kucavici banalne, brzopotezne varijante globalnog turizma, sa čijeg se glavnog toka sve brže i sve šire granaju kvarne kapilare sezonske ponude, od betonskih blokova koji prijete progutati preostalu tradicijsku arhitekturu duž obale, preko kakofoničnih reklama koje predstavljaju naročito napornu vrstu slikovnog zagađenja okoliša, do neprekidne opasnosti od razornih požara čiji rizik ovim procesom samo nastavlja rasti.” [1]

Za razliku od predhodnih Mrđenovićevih fotografskih ciklusa, a svaki se zasniva na višegodišnjem istraživačkom radu i mnogo vremena provedenog na terenu u potrazi za najboljim svjetlom i kutem koji bi dočarao često napuštene interijere i arhitekturu u kojoj je nekad obitavao čovjek, ali je ona uslijed demografskih, političkih i inih promjena, ostala napuštena, u ovom ciklusu pred objektivnom se često nalaze ljudske figure. To su ljudi koje Mrđenović zatiče pored magistrale i u gradovima i mjestima kojima magistrala prolazi; turisti u vječnom tranzitu, turistički radnici koji nude izlete ili su preobučeni u nakaradne kostime kojima dodatno naglašavaju sav kič suvremene turističke ponude naše obale, ljude u svakodnevnim poslovima ili u dokolici koja je karakteristična bivanju uz plažu za ljetnih mjeseci, gužve, beskrajna fotografiranja te građevinske radove na svakom koraku. Ovdje jasno vidimo kontraste između onih koji su na odmoru i onih koji rade u uslužnom ili građevinskom sektoru i kojima sezona predstavlja jedini izvor prihoda.

Također, unatoč rapidnom razvoju digitalne fotografije, Mrđenović odlučuje ostati u domeni analognog, kako sam kaže, stoga što je kroz analogne alate učio o fotografiji, no oni su danas sve teže dostupni jer je potražnja za njima sve manja. Mrđenović koristi filmove od samo deset snimaka, i, mada naizgled ograničavajuće, to ga potiče da razmisli o svakoj fotografiji prije nego je napravi te da svojevrsni prvi odabir fotografija napravi na licu mjesta, što mu olakšava kasnije faze pripreme projekta i njegove prezentacije javnosti. Sam razvija filmove te ih onda skenira i printa, tako da je kod Mrđenovića riječ o zanimljivoj kombinaciji analognog i digitalnog, to jest o analognom procesu s digitalnim intermedijem.

Izložbama u Zagrebu, Splitu i Dubrovniku on na tren zamrzava proces vlastitog subjektivnog, ali istovremeno i dokumentarnog fotografskog bilježenja magistrale, no zanimljivo će biti vidjeti nastavke ovog ciklusa kroz koje ćemo svjedočiti suživotu čovjeka i ove ceste koja već preko 60 godina vijuga uskim obalnim pojasem Jadrana.

Bojan Mrđenović rođen je 1987. godine u Virovitici. 2006. godine završio je opću gimnaziju u Daruvaru. 2011. godine diplomirao je na preddiplomskom studiju povijesti umjetnosti i informacijskih znanosti u Zagrebu, a 2015. godine na diplomskom studiju filmskog i TV snimanje na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, gdje je trenutno angažiran kao umjetnički suradnik. Izlagao je na 15 samostalnih i više desetaka skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Član je Hrvatskog društva likovnih umjetnika i Hrvatskog društva filmskih djelatnika. Živi i radi u Zagrebu.

NMG — Novomedijska galerija međunarodna je kustoska platforma usmjerena na istraživačke projekte vezane uz problematike aktivnog sudjelovanja u suvremenom društvu koji rezultiraju kustoskim konceptima, intermedijskim događanjima, međunarodnim novomedijskim suradnjama te kreiranjem novih medijskih projekata. Unutar platforme realizira se program NMG@PRAKTIKA. Ciklus je to samostalnih izložbi mladih umjetnika iz Hrvatske i inozemstva u Galeriji Praktika u Domu mladih u Splitu. Ovo je šesta godina ciklusa kroz koji je dosad realizirano više od četrdeset samostalnih i skupnih izložbi mladih umjetnika. Kroz nove medije i eksperimentiranje s različitim formama umjetničkog izražaja izložbe problematiziraju aktualne teme suvremenog društva. Ovaj ciklus izložbi tako ne samo da pruža uvid u najnovije umjetničke prakse, već i odabirom autora aktivno sudjeluje u pozicioniranju suvremene umjetnosti kao kritičkog faktora naspram društvene stvarnosti.

Kustosica izložbe je Natasha Kadin, kustosice programa NMG su Lana Beović, Natasha Kadin, Tina Vukasović Đaković, Ivana Vukušić, dizajn radi Nikola Križanac, postav i dokumentaciju Tihana Mandušić. Donatori programa NMG@PRAKTIKA su Ministarstvo kulture RH, Grad Split i Splitsko-dalmatinska županija, a udrugu Mavena financijski podržava Zaklada Kultura nova. U koprodukciji višegodišnjeg projekta “Magistrala sudjelovali su festival Organ vida, Platforma 9.81, Slobodne veze (kroz projekt Motel Trogir) i Art Radionica Lazareti. Program u Splitu je realiziran uz pomoć Koalicije udruga mladih, Platforme Doma mladih i Multimedijalnog kulturnog centra Split, a održava se u sklopu festivala nezavisne kulture i umjetnosti PLATFORMAT.

Oznake: ,

RSS 2.0 | trackback