NMG@MKC_Robert Fišer: Tamna stvar

Objavio admin, 23/02/2021, pod: GALERIJA MKC, IZLOŽBA, MAVENA

U četvrtak, 25. veljače, u 20 h otvara se izložba “Tamna stvar” Roberta Fišera u Galeriji MKC Iz predgovora kustosa izložbe, Vedrana Perkova: Radovi Roberta Fišera imaju korijen u znanosti, točnije u teorijama kvantne fizike. No, za razliku od dovitljivih znanstvenika iz priče, Fišer ne poseže za ilustriranjem znanosti. On uzima osnovne pojmove kvantne teorije […]

U četvrtak, 25. veljače, u 20 h otvara se izložba “Tamna stvar” Roberta Fišera u Galeriji MKC

Iz predgovora kustosa izložbe, Vedrana Perkova:

Radovi Roberta Fišera imaju korijen u znanosti, točnije u teorijama kvantne fizike. No, za razliku od dovitljivih znanstvenika iz priče, Fišer ne poseže za ilustriranjem znanosti. On uzima osnovne pojmove kvantne teorije (hiperprostor, tamna tvar, crna rupa, horizont događaja itd.) kao polazište za promišljanje, kao teorijsku podlogu u umjetničkom istraživanju likovnog, vizualnog jezika. Kao što same pojmove ogoljuje do njihove suštine, vrlo često ekscesom uspostavljajući ili ukazujući na pravilo, Fišer i svoj vizualni izričaj svodi na najmanju moguću mjeru. Redukcijom likovnosti iznosi svoja razmišljanja o osnovnim terminima likovnog jezika kao što su slika, prostor ili medij.

Redukcija likovnih elemenata, dakako, ne rezultira redukcijom u značenjskom, konceptualnom smislu. Svi radovi Roberta Fišera duboko su promišljeni. Znanstvena podloga, prema kojoj nastaju, nije dovedena na nivo banalnosti ili dosjetke. U svojim objašnjenjima o konceptualnom porijeklu radova Fišer je (znanstveno) egzaktan i jasan. Budući da radovi prikazani na ovoj izložbi imaju ključ po kojemu se čitaju i interpretiraju, najbolje ih je objasniti citiranjem ili parafraziranjem samog autora.

U radu Tamna tvar 2 Fišer promišlja o vidljivom i nevidljivom; o segmentima stvarnosti koji su vidljivi samo po posljedicama koje ostavljaju. Tamna tvar 2 je site- specific instalacija postavljena na podu galerije. Radi se o objektu razlistanih formi kojem je na neke dijelove površine nanesena specijalna boja. Ta boja postaje vidljiva tek kada je se izloži UV svjetlu (zapravo, UV zračenju). Ni pod UV svjetlom, međutim, mi ne možemo izravno vidjeti sloj boje, već samo vidljivu svjetlost reflektiranu o obližnju površinu, u ovom slučaju na pod. 10-44 sekundi matematički je logaritam koji predstavlja kratak period koji je uslijedio nakon Velikog praska, kada su nastali vrijeme i prostor, odnosno osnovne dvije vrijednosti našeg poimanja stvarnosti koje Fišer otjelovljuje u radu 10-44 sec. Umjetnik projicira bijeli šum na objekt u prostoru, pretvarajući ga tako u vrijeme, prostor i materiju. Većinu bijelog šuma, koji inače vidimo kao snijeg na TV zaslonu kada nema programa, uzrokuje pozadinsko kozmičko zračenje.

Crvotočina je site-specific instalacija. Horizontalne i vertikalne linije na zidovima predstavljaju prostorno-vremenski kontinuum. Povremeno prekidanje linija, njihovo izmještanje u prostor ili nadomještanje u drugom materijalu, djeluju poput ekscesa, nepravilnosti. U isto vrijeme one naglašavaju i potvrđuju red, poredak. Takvi odmaci u isto vrijeme povezuju prostor u jedinstvenu cjelinu. Djeluju poput crvotočine koja spaja udaljene elemente tvoreći ambijent, odnosno prostor i hiperprostor.

Poliptih Horizont događaja izrađen je od dvije površine čiji rubovi reflektiraju svjetlost na prostor koji ih razdvaja i odjeljuje. U općoj teoriji relativnosti termin horizont događaja je uopćeni naziv za vremensko-prostornu granicu koja dijeli prostor na dva dijela između kojih je nemoguća komunikacija. Najčešće taj termin vezujemo uz fenomen crne rupe. Ulaskom u prostor unutar horizonta događaja prestaju važiti uobičajena pravila i zakoni fizičkog svemira. Materija, energija, pa niti svjetlost, ne mogu izaći iz takvog prostora. Prije ili kasnije svaka će se stvar unutar horizonta sabiti do točke singulariteta. Takav je i princip rada i stvaranja Roberta Fišera: elemente od kojih gradi djelo on fizički i teorijski sažima do krajnje točke mogućega. Cijelu ovu izložbu doživljavam kao svojevrsni horizont događaja. S jedne strane imamo fizički, „normalni“, svijet – svemir – prostor, onaj kojega proučavaju znanstvenici s početka ovog teksta, dok je s druge strane svijet umjetnosti kojim se Fišer bavi. Na jednoj strani je moguće, dok je na drugoj strani sve moguće.

Jer upravo u umjetnosti, za razliku od stvarnosti, sve je moguće.

O AUTORU

Rober Fišer rođen je u Osijeku 1976. godine. Diplomirao 2012. na Umjetničkoj akademiji u Osijeku. Aktivno izlaže od 2008. godine, te je do sada ostvario više samostalnih i skupnih izložbi. Za svoj rad nekoliko puta nagrađivan. Član Hrvatskog društva likovnih umjetnika u Osijeku i jedan od osnivača Popup projekta. Bavi se slikarstvom i multimedijom. Živi, radi i djeluje u Osijeku.

NMG — Novomedijska galerija međunarodna je kustoska platforma usmjerena na istraživačke projekte vezane uz problematike aktivnog sudjelovanja u suvremenom društvu koji rezultiraju kustoskim konceptima, intermedijskim događanjima, međunarodnim novomedijskim suradnjama te kreiranjem novih medijskih projekata. Unutar platforme realizira se program NMG@PRAKTIKA. Ciklus je to samostalnih izložbi mladih umjetnika iz Hrvatske i inozemstva u Galeriji Praktika u Domu mladih u Splitu. Ovo je deveta godina ciklusa kroz koji je do sad realizirano više od šezdeset samostalnih i skupnih izložbi mladih umjetnika. Kroz nove medije i eksperimentiranje s različitim formama umjetničkog izražaja izložbe problematiziraju aktualne teme suvremenog društva. Ovaj ciklus izložbi tako ne samo da pruža uvid u najnovije umjetničke prakse, već i odabirom autora aktivno sudjeluje u pozicioniranju suvremene umjetnosti kao kritičkog faktora naspram društvene stvarnosti.

Kustos izložbe je Vedran Perkov, a voditeljica programa NovoMedijske Galerije Natasha Kadin. Za dizajn je zaslužan Nikola Križanac, prijevod Ivan Berecka, a postav i dokumentaciju izložbe Tihana Mandušić. Izložbe iz ciklusa NMG@PRAKTIKA realiziraju se uz financijsku podršku Ministarstva kulture i medija RH i Grada Splita, a Mavenu podržava Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva i Zaklada Kultura nova. Izložba se realizira u partnerstvu sa Multimedijalnim kulturnim centrom Split i Platformom Doma mladih.

Izložba ostaje otvorena za javnost do 5. ožujka, a razgledati se može najavom na telefon 095 562 7223.

Više na mavena.hr i Facebook eventu.

Oznake: ,

RSS 2.0 | trackback