Kustoska škola Archives - Platforma Doma mladih

Poziv na sudjelovanje u Kustoskoj školi 27. siječnja 2020

admin — Tue, 21 Jan 2020 11:11:02 +0000

U ponedjeljak, 27. siječnja od 10 do 18 sati u Beton kinu Doma mladih u Splitu, održava se četvrta Kustoska škola, program izvaninstitucionalnog obrazovanja otvoren za sve zainteresirane, koji udruga Mavena organizira u suradnji sa Filmskim mutacijama: festivalom nevidljivog filma.

Prije deset godina, programatsko izdanje Filmskih mutacija: festivala nevidljivog filma bilo je naslovljeno POLITIKE FILMSKOG KUSTOSTVA, a u sklopu istoimenog simpozija istaknula se potreba za redefiniranjem tog pojma u digitalnom dobu i utopijskoj ulozi muzeja u odnosu na tržište slika. Naše polazište bile su dvije knjige: Cinema 16, u kojoj je Scott MacDonald dokumentirao subverzivnu estetiku rizika Amosa Vogela (za “veće znanje i dublje razumijevanje svijeta”) i knjige Filmsko kustostvo, arhivi, muzeji i digitalno tržište (2008.) u kojoj su Alexander Horwath, Paolo Cherchi Usai, David Francis i Michael Loebenstein definirali vlastito kustosko iskustvo kao: “Umjetnost tumačenja estetike, povijesti i tehnologije filma pomoću selektivnog sakupljanja, očuvanja i dokumentacije filmova te njihovog izlaganja na arhivskim prezentacijama”.
Zajedno s polaznicima radionice propitujemo kako uopće govoriti o praksi filmskog kustostva u našoj društvenoj stvarnosti i što bismo trebali činiti.

Cjelodnevnu radionicu filmskog kustostva brehtijanskog naslova MALI ORGANON ZA FILMSKO KUSTOSTVO (prema Brechtovom Malom organonu za teatar) vodi četvero filmologa i filmskih kustosa / kustosica različitih teorijskih i praktičnih iskustava. Njihove kustoske politike povezuje osjetljivost ili ljekovita briga, koja je u korijenu kustoske riječi, za različite oblike manjinskog filma koji izmiče dominatnim prikazivačkim i umjetničkim kanonima.

Kroz četiri kratka filmska programa i izlaganja njihovih kustosa te razgovore s polaznicima radionice o filmovima, predstavit ćemo četiri osobne politike estetike, a zajedničkim programom kurirati mali organon, početnu alatku za diskurs of filmskom kustostvu koja bi trebao zahvatiti više od pojedinačne autorske politke kustostva.

Izmještamo dva pitanja:

Što je to filmsko kustostvo? prema odrednicama filmske ontologije Gustava Deutscha u njegovom radu FILM JE. Naši odgovori FILMSKO KUSTOSTVO JE. fokusirat će se na politku nužnosti i urgentnosti u kustoskom radu.

Gdje je filmsko kustostvo? prema praksama stvaranja filmskih programa za specifične prostore ili različite dispozitive.

STRUKTURA ŠKOLE:

27. siječnja 2020., Beton kino, Dom mladih Split, Ulica slobode 28

10 – 10:30 h

Natasha Kadin

UVOD U KUSTOSKU ŠKOLU

10:30 – 13:30

Tanja Vrvilo: MALI ORGANON ZA FILMSKO KUSTOSTVO

Kratka inicijacija u politike estetike Jean-Luca Godarda i Pedra Coste

Jonathan Rosenbaum: PRAVILNOST I NEPRAVILNOST

Osobne napomene o kustostvu uz dva kratka filma Abbasa Kiarostamija

Radionički razgovor – prvi dio

13 :30 – 15 h Pauza

15 – 18 h

Sunčica Fradelić: POLITIKE I PRAKSE AMATERA

Kumjana Novakova: RADIKALNE SLIKE – RADIKALNO KUSTOSTVO

Radionički razgovor – drugi dio

KRATKE BIOGRAFIJE PREDAVAČA_ICA:

TANJA VRVILO je izvedbena umjetnica i filmska kustosica čiji rad povezuje radikalne umjetničke prakse i obrazovanje s posebnim zanimanjem za politike estetike, nevidljive povijesti avangardi i japanski film. Vodila je dodiplomski studij filma i predavala na film.factoryju Béla Tarra u Sarajevu. Koautorica je i izvođačica u postdramskim izvedbama s neoavangardnim umjetnikom i performerom Damirom Bartolom Indošem i Kućom ekstremnog muzičkog kazališta. 2007. pokrenula je u Zagrebu festival o politikama filmskog kustostva Filmske mutacije: festival nevidljivog filma.

JONATHAN ROSENBAUM, filmski predavač, autor brojnih knjiga, eseja i kustos mnogih filmskih programa, bio je filmski kritičar Chicago Readera od 1987. do 2008. Jedan je od rijetkih, istinski nadahnjujućih filmskih esejista i kritičara koji nastoji potaknuti čitatelje i filmske gledatelje na stalno obogaćivanje filmskog iskustva i proširenje konzervativnih filmskih kanona te estetske i političke moći pojedinačnih filmova i politika njihovih autora. Na web stranici jonathanrosenbaum.net arhivira većinu svojega rada.

SUNČICA FRADELIĆ, filmska i vizualna umjetnica, vodi Kino klub Split od 2008. Bila je vanjska suradnica na UMAS-u u zvanju asistenta na odjelu za Film i video, a od 2011. – 2016. glavna suradnica Béle Tarra na pokretanju i razvoju film.factory programa u Sarajevu, na kojem je radila kao programska koordinatorica za DLA i MA stupnjeve. Radila je na brojnim amaterskim i profesionalnim produkcijama, radionicama i edukativnim programima te kao izdavačica, urednica, mentorica, kustosica, članica žirija. Od 2017. dopredsjednica je Platforme Doma mladih, a od 2019. je i koordinatorica iste organizacije.

KUMJANA NOVAKOVA djeluje na različitim područjima filma i audiovizualne umjetnosti. 2006. godine suosnovala je Pravo Ljudski Festival u Sarajevu. Trenutno radi kao kustosica filma u Muzeju suvremene umjetnosti u Skopju, kao i jedna od dvoje vodećih istraživača u muzejskom interdisciplinarnom programu umjetničke teorije – Radikalno obrazovanje. Kao autorica razvija projekte između filma i suvremene umjetnosti. Gostujuća je predavačica na odsjeku za Ne-fikcijski film Škole za film i audiovizualnu umjetnost ESCAC u Barceloni, a predavala je i na film.factoryju Béle Tarra u Sarajevu.

Program Kustoske škole otvoren je i besplatan za sve zainteresirane, a ukoliko želite sudjelovati, prijaviti se trebate na mail mavena@mavena.hr zaključno do petka, 24. siječnja 2020. Osim Certifikata o sudjelovanju, polaznici će dobiti Reader, koji će ih, nakon Kustoske škole, usmjeriti u daljnju analizu filmskog kustostva.

Kustoska škola realizira se u partnerstvu s trinaestim izdanjem Filmskih mutacija: festivala nevidljivog filma, koje se pod naslovom KINOSRAZ! FILM + MOĆ odvija od 23. do 26. siječnja u Zagrebu, 27. siječnja u Splitu, te s glavnim programom u Art-kinu u Rijeci od 6. do 9. velječe 2020., kao filmsko otvaranje opsežnog programskog pravca DOBA MOĆI u sklopu Rijeke 2020 – Europske prijestolnice kulture.

Kustoska škola financirana je od strane Ministarstva kulture RH kao javna potreba u kulturi, a program je dio projekta “Gradimo Dom zajedno”, kojeg je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Udrugu Mavena – 36 njezinih čuda podržava Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva i Zaklada Kultura nova.

The post Poziv na sudjelovanje u Kustoskoj školi 27. siječnja 2020 appeared first on Platforma Doma mladih.

Kolektivne kustoske prakse

Tonči — Mon, 19 Nov 2018 12:39:15 +0000

Doplgenger umjetnički duo čine Isidora Ilić i Boško Prostran, film/video umjetnici koji žive i rade u Beogradu. Radovi Doplgengera se bave odnosom između umjetnosti i politike kroz preispitivanje režima pokretnih slika i modusa njihove recepcije. Oslanjajući se na tradicije eksperimentalnog filma i videa, Doplgenger intervenira na već postojećim medijskim proizvodima ili proizvodi u formi filmskog eseja. Iako im je pokretna slika osnovni medij, njihova praksa uključuje i tekst, prostorne instalacije, performanse, predavanja i diskusije.

Radovi Doplgenger dua su prezentirani u zemlji i inozemstvu, kako na samostalnim i grupnim izložbama tako i na film/video festivalima. Dobitnici su Politikine nagrade za najbolju izložbu u 2015.-oj godini.

Izložba Neimenovani fragmenti umjetničkog dua Doplgenger predstavlja skup radova koji su nastajali od 2011. u okviru istoimenog istraživačkog projekta. Serija medijskih fragmenata u različitim formatima adresira ”nezaboravno” kolektivnog i osobnog, intimnog sjećanja na posljednja desetljeća jugoslovenske povijesti, pretežno konstruiranog putem TV slika. projekt Neimenovani fragmenti bavi se politikom medijskih slika koje su sudjelovale u izgradnji povijesnih narativa na prostoru bivše Jugoslavije u razdoblju od 1980-2000. Radovi u seriji iznova izvode kontekst medijskog sadržaja, ali sada ističu ono što je prethodno bilo nevidljivo i potisnuto, ono što je u medijskom toku ostalo marginaliziranim ili se smatralo efemernim. Kroz ovu seriju radova duo Doplgenger analizira i dekonstruira ove sklopove slika i zvukova prošlosti u sadašnjem trenutku, te ih sukobljava i aktualizira.

Izložba se sastoji od:

• Neimenovani fragmenti #4, Petokanalna video instalacija, 2015. U filmu Jean-Luc Godarda “Karabinjeri” (Les Carabiniers) iz 1963. godine, ratnici nakon osvajanja kao ratni plijen donose kući razglednice sa svih strana svijeta i svojim ženama kažu: “Donijeli smo blago svijeta”. Pomoću razglednica i mapa uči se geografija, osvaja se svijet. Razglednice jugoslavenskih i svjetskih mjesta služili su informativnom programu Radio Televizije Jugoslavije kao vizualne pokrivalice za priloge za koje nije postojao filmski zapis sa lica mjesta. One su kroz vrijeme uvijek ostajale iste dok se sadržaj zvučnog komentara mijenjao.

• Neimenovani fragmenti #3, Eksperimentalni video (6min 20 sec, loop), 2015. “Nema dokumenta kulture koji istovremeno ne bi bio dokument barbarstva” – Walter Benjamin, Teze o filozofiji povijesti. Pjesma Eurovizije 1990. godine je predstavljala 35. po redu izdanje natjecanja. Održavalo se u Zagrebu, 5. svibnja 1990. U travnju i svibnju iste godine održali su se i prvi republički izbori u Hrvatskoj, praćeni političkim debatama o etničkim odnosima između Hrvata i Srba u Saveznoj republici Hrvatskoj. Ovo je rezultiralo “Balvan revolucijom” koja će potom prerasti u Domovinski rat. Neimenovani fragmenti #3 smeštaju ovaj događaj u širi europski kontekst.

• Neimenovani fragmenti #2, Eksperimentalni video (6min 10 sec, loop), 2014. „Bolji život“ je jugoslavenska TV serija snimljena u produkciji Televizije Beograd, koja je postigla ogromnu gledanost u bivšoj SFRJ. Serija sa elementima sapunice, komedije i drame imala je 82 epizode i premijerno je emitirana u periodu od 1987. do 1991. Smatra se najpopularnijom serijom u bivšoj Jugoslaviji. Neimenovani fragmenti #2 otkrivaju slike koje svjedoče ubrzane političke i ekonomske promjene u Jugoslaviji 80-tih i početkom 90-tih godina.

• Neimenovani fragmenti #1, Eksperimentalni video (6min 50 sec, loop), 2012. Na Gazimestanu 28. lipnja 1989. “dogodio se narod” a mi smo mu prisustvovali zahvaljujući direktnom televizijskom prenosu. Ovaj događaj, koji nagovještava raspad Jugoslavije i krvoproliće jugoslovenskog građanskog rata, povijest pamti kroz sliku Slobodana Miloševića i poruke njegovog govora. Ono što će povijest izostaviti je kontrakadar popularnoj reprezentaciji i izraz naroda. Zvanično, prvenstveno medijsko, sjećanje i dokument izbrisalo je oba ova označitelja. Neimenovani fragmenti #1 viviseciraju arhivski snimak kako bi uputili na nevidljivo i dekonstruirali sjećanje.

KUSTOSKA ŠKOLA

Tema: Kolektivne kustoske prakse

Kustoska škola novi je program izvaninstitucionalne edukacije koji udruga Mavena realizira od 2016. godini. Cilj škole je educirati mlade povjesničare umjetnosti, umjetnike te druge zainteresirane kulturne djelatnike u svrhu osposobljavanja istih za stvaranje novih i inovativnih kustoskih programa u gradu Splitu. Međunarodni tim kustosa sudionicima daje uvid u kustoske prakse iz različitih europskih perspektiva, upoznaje ih s načinima rada u specifičnoj odabranoj temi te im pruža osnovu za međunarodnu kulturnu suradnju u polju suvremenih kustoskih praksi.

2018. godine kustosku školu spojit ćemo s gostovanjem srpskog umjetničkog dua Doplgenger (isidora Ilić i Boško Prostran) i njihovog edukativnog projekta VIDEODROM te ćemo je tematski i konceptualno posvetiti kolektivnim kustoskim praksama. VIDEODROM je kulturno-obrazovni program koji propituje režime znanja u odnosima filmske umjetnosti i suvremenog audio-vizualnog medija prema društvenom kontekstu i dominantnoj društveno-ekonomskoj paradigmi.

KONCEPT 2018: KOLEKTIVNE KUSTOSKE PRAKSE

Kolektiv (lat. collectivum) je zbirna imenica koja u formi jednine označava mnoštvo individualnosti, odnosno, skup ljudi povezanih zajedničkim radom i interesima. Kolektivna nastojanja u doba modernizma u formi kolektivizacije umjetničkih uloga, funkcija i osobnosti bila su prvi pravi pokušaj da se razvije održiva alternativa potrošačkom društvenom životu. Ti kolektivni glasovi i govor u ime nacije, klase ili čovječanstva imali su jedan cilj – uobličiti neku vrstu grupnog postojanja i izbrisati međe između subjekta i subjektivnosti, umanjiti ulogu individualnog autora i istaknuti sinergiju ukupnosti svih sastavnih djelova. Od umjetničkih grupa preko kino-klubova do neoavangardnih pokreta, kolektivizam nakon Drugog svjetskog rata obilježava pomak u praksi umjetnika s usmjerenosti na umjetnost kao institucije prema aktivnom uplitanju u područje masovne kulture. Ideal kolektivizma više nije bio da se ostvari u društvenom planu već u okviru kulturne razmjene. Težnje kolektivizma više ne počivaju na iznalaženju jedinstvenog avangardnog predstavnika društvenog napora već su se oblikovale u izmješteni i promjenljivi identitet. Nesumnjivo najznačajnije svojstvo fenomena kolektiv jest što uvijek iznova pokreće pitanja širih društvenih i privrednih uvjeta proizvodnje koji su uvijek kolektivni čime kolektivizam pokazuje sposobnost da povezuje prošlost i sadašnjost.

Što podrazumijevamo pod kolektivom danas, u osvitu novog doba čiji su označitelji tehnološki i informatički imperativ, globalna umreženost i olakšana komunikacija, ekološka katastrofa, masovne migracije, „nevidljiva“ ratna područja, rastuće klasno i rasno raslojavanje? Da li kolektivizam danas predstavlja samo nostalgično kolektivno sjećanje na kolektivni događaj pobune kao što je onaj ’68 ili decentralizano kolektivno djelovanje koje se širi svim sredstvima:

pričom, glasinama, privremenim i povremenim društvenim pokretima, masovnim medijima, Internetom? I najzad, što bi bila ideja kolektiva u suvremenom kontekstu – predstavljačka vizija budućeg društvenog ideala kroz jezik distopije/utopije ili bavljenje društvenim životom kao proizvodnjom i sredstvom izražavanja?

Na sva ova pitanja pokušat će, u komukaciji s polaznicima, odgovoriti voditelji ovogodišnje kustoske škole BOŠKO PROSTRAN (dou Doplgenger), SIMONA OGNJANOVIĆ, povjesničarka umjetnosti i kustosica u Muzeju Jugoslavije i STEVAN VUKOVIĆ, filozof i teoretičar umjetnosti kroz ciklus predavanja i razgovora.

PROGRAM KUSTOSKE ŠKOLE

Petak, 23. studenog 2018.
18-20h: Slike prošlosti kao slike za budućnost
20-22h: Kolektivno tijelo jugoslovenskog filma

Nedjelja, 25.studenog 2018.
18-20h: Pojmovna mapa udruživanja umjetnika
20-22h: Diskurzivne artikulacije udruživanja umjetnika

PRIJAVE za Kustosku školu molimo pošaljite na mail mavena@mavena.hr do četvrtka, 22.11. Sudjelovanje je besplatno za polaznike.

The post Kolektivne kustoske prakse appeared first on Platforma Doma mladih.

Kako ja mogu biti nacionalist ako sam svjetski prvak?

Tonči — Fri, 25 Nov 2016 14:30:55 +0000

Podizanjem spomenika Mati Parlovu, najvećoj istinskoj legendi hrvatskog sporta bivše Jugoslavije, podižemo spomenik pravim i iskrenim ljudskim vrijednostima kontra lažnih ideala. – riječi su Marka Markovića kojima autor obrazlaže motivaciju za ovaj rad, te se još jednom pozicionira kao umjetnik koji spremno reagira na društvenu stvarnost koja ga okružuje. Otvarajući priču o podizanju spomenika Mati Parlovu, legendi Jugoslavenskog sporta te idolu suvremenog antifašističkog pokreta, Marković dominantnom nacionalističkom diskursu, uz koji često ruku pod ruku ide i fašizam, odgovara poznatom izrekom slavnog boksača: Kako ja mogu biti nacionalist ako sam svjetski prvak? Mnogi to ne razumiju. Nisu bili ni prvaci države, a često niti sami sebe nisu uspjeli pobijediti. Svijet se divio mojim rezultatima, i svi su me svugdje prihvaćali kao svoga, bijeli i crni, svejedno. Upoznao sam svijet, i ne mogu biti ništa doli kozmopolit. Tako ja gledam i na sport i na život. – Mate Parlov

Odabirom forme spomenika Marković priču razvija na više razina, u svakom slučaju jasno pogađajući poremećaje u društvenoj stvarnosti i sistemu koji je producira. Tako rad s jedne strane razvija administrativni proces kroz koji je gradskoj Komisiji za imena ulica i trgova i za spomenike upućen Zahtjev za odobrenje postavljanja spomenika Mati Parlovu, te je, bez obzira na to što odgovor na zahtjev nikad nije stigao, u administrativnim bespućima lokalne samouprave zahtjev protokoliran kao podsjetnik na humanističke vrijednosti antifašizma. S druge strane, upornošću i odlučnošću samog umjetnika, rad pronalazi svoje mjesto u javnom prostoru grada. Uklesavajući u jednu od fasada zgrade Doma mladih već spomenutu izjavu Mate Parlova Marković se suprotstavlja dominantnim spomeničkim praksama i politikama, te u trajno nasljeđe mladim generacijama ostavlja vrijednosti slobode govora, mira, tolerancija, razumijevanja i uvažavanja različitosti, vrijednosti za koje se bore najveći heroji. Na kraju, rad se realizira i kao izložba na kojoj je predstavljena dokumentacija procesa njegova nastanka.

Ovaj Markovićev rad tako se može pripisati liniji radova kojima se autor kritički osvrće na suvremena društvena uređenja. U većini slučajeva radi se o kritici agresivne dominacije kapitalizma, ovom prilikom pak rad se dotiče fašizacije društva, fenomena nerazdvojivog od krize kapitalizma.
_______

Marko Marković (1983.) umjetnik, rođen je u Osijeku. Godine 2007. diplomirao je kao akademski slikar na Umjetničkoj Akademiji u Splitu, 2009. završio Pedagoški fakultet u Zadru, te 2016. upisao MA Art and Scienece Universität für angewandte Kunst u Beču.

Radi u različitim medijima medijima: crtež, skulptura, video, instalacije, performans, happening i akcije u javnom prostoru. Prepoznat je na nacionalnoj i međunarodnoj sceni kao autor koji izrazito kritički promišlja o socijalnim, egzistencijalnim i etičkim pozicijama pojedinca u društvu i različitim sistemima. U svojim radovima često animira te uključuje publiku i druge sudionike kao medij izražavanja.

Aktivno izlaže od 2005. i sudjelovao je na brojnim izložbama, rezidencijama, festivalima u zemlji i svijetu. Umjetnički je direktor festivala DOPUST / Dani otvorenog performansa. Osnivač je udruge za istraživanje i promicanje izvedbenih umjetnosti Dopust. Član HULU Split i HZSU-a. Bio je jedan od frontmena u ex punk bendu Ilija i Zrno Žita te electro bendu Porno Suicid. Dobitnik je nagrade Radoslav Putar / Young Visual Artists Award 2011 za najboljeg mladog vizualnog umjetnika u Hrvatskoj. Od 2012. do 2014. radi kao asistent u Matthew Barney Studiju u New Yorku, kada je organizirao i kurirao programe The Crew i The Crew 2 na kojima su se predstavljali umjetnici iz Matthew Barney studija. Izložbom Izvrnute piramide tijekom 2015. i 2016. godine predstavio je selekciju recentnih radova u MMSU Rijeka, Art radionici Lazareti u Dubrovniku, Galeriji Dnevni boravak, Rojc u Puli, SC Galeriji u Zagrebu, Podrumima Dioklecijanove palače u Splitu, te Kazmat galeriji u Osijeku. Također, 2016. godine svoj rad je izlagao u sklopu Hrvatskog paviljona na Bijenalu arhitekture u Veneciji.

O KUSTOSKOJ ŠKOLI

Kustoska škola novi je program udruge Mavena koji se odvija kroz programsku liniju NMG EDUKACIJA, te ovom prilikom tematikom veže uz rezidencijalni boravak i izložbu Marka Markovića Spomenik Mati Parlovu. Kroz ovo izdanje kustoske škole mladi povjesničari umjetnosti, kustosi, umjetnici i aktivisti imat će priliku razgovarati o spomeničkim politikama i kustoskim praksama vezanim uz izlaganje u javnom prostoru s Markom Markovićem, umjetnikom, i Anamarijom Batista, kustosicom, istraživačicom i predavačicom na Akademiji lijepih umjetnosti, Sveučilištu primijenjenih umjetnosti, Sveučilištu Tehnologije i WU u Beču. Uvod u Kustosku školu kao organizatorica dati će Natasha Kadin, a sudionike upoznati sa spomeničkim politikama u gradu Splitu Diana Magdić iz udruge za interdisciplinarna istraživanja Teserakt.

PROGRAM:
Četvrtak, 24.11. Galerija Praktika
18-20 h
Natasha Kadin: Uvod u kustosku školu, NovoMedijska Galerija i ciklus NMG@PRAKTIKA
Tonči Kranjčević Batalić: Kustoski i organizacijski procesi postavljanja izložbe Marka Markovića: Spomenik Mati Parlovu

Petak, 25.11. Galerija Praktika
18-20 h
Marko Marković: Razgovor s umjetnikom

Subota, 26.11. Galerija Praktika
11 – 14 h
Anamarija Batista: Umjetnost u javnom prostoru
Diana Magdić: Spomenici u javnom prostoru na primjeru Splita
Anamarija Batista: kustoska radionica
19 h izložba
Nedjelja, 27.11. Galerija Praktika
11-14 h
Anamarija Batista: kustoska radionica

NMG – Novomedijska galerija međunarodna je kustoska platforma usmjerena na istraživačke projekte vezane uz problematike aktivnog sudjelovanja u suvremenom društvu koji rezultiraju kustoskim konceptima, intermedijskim događanjima, međunarodnim novomedijskim suradnjama te kreiranjem novih medijskih projekata. Unutar platforme realizira se program NMG@PRAKTIKA . Ciklus je to samostalnih izložbi mladih umjetnika iz Hrvatske i inozemstva u Galeriji Praktika u Domu mladih u Splitu. Ovo je četvrta godina ciklusa kroz koji je dosad realizirano više od dvadeset samostalnih i skupnih izložbi mladih umjetnika. Kroz nove medije i eksperimentiranje s različitim formama umjetničkog izražaja izložbe problematiziraju aktualne teme suvremenog društva. Ovaj ciklus izložbi tako ne samo da pruža uvid u najnovije umjetničke prakse, već i odabirom autora aktivno sudjeluje u pozicioniranju suvremene umjetnosti kao kritičkog faktora naspram društvene stvarnosti.

The post Kako ja mogu biti nacionalist ako sam svjetski prvak? appeared first on Platforma Doma mladih.