Odabirom forme spomenika Marković priču razvija na više razina, u svakom slučaju jasno pogađajući poremećaje u društvenoj stvarnosti i sistemu koji je producira. Tako rad s jedne strane razvija administrativni proces kroz koji je gradskoj Komisiji za imena ulica i trgova i za spomenike upućen Zahtjev za odobrenje postavljanja spomenika Mati Parlovu, te je, bez obzira na to što odgovor na zahtjev nikad nije stigao, u administrativnim bespućima lokalne samouprave zahtjev protokoliran kao podsjetnik na humanističke vrijednosti antifašizma. S druge strane, upornošću i odlučnošću samog umjetnika, rad pronalazi svoje mjesto u javnom prostoru grada. Uklesavajući u jednu od fasada zgrade Doma mladih već spomenutu izjavu Mate Parlova Marković se suprotstavlja dominantnim spomeničkim praksama i politikama, te u trajno nasljeđe mladim generacijama ostavlja vrijednosti slobode govora, mira, tolerancija, razumijevanja i uvažavanja različitosti, vrijednosti za koje se bore najveći heroji. Na kraju, rad se realizira i kao izložba na kojoj je predstavljena dokumentacija procesa njegova nastanka.

Ovaj Markovićev rad tako se može pripisati liniji radova kojima se autor kritički osvrće na suvremena društvena uređenja. U većini slučajeva radi se o kritici agresivne dominacije kapitalizma, ovom prilikom pak rad se dotiče fašizacije društva, fenomena nerazdvojivog od krize kapitalizma.
_______

Marko Marković (1983.) umjetnik, rođen je u Osijeku. Godine 2007. diplomirao je kao akademski slikar na Umjetničkoj Akademiji u Splitu, 2009. završio Pedagoški fakultet u Zadru, te 2016. upisao MA Art and Scienece Universität für angewandte Kunst u Beču.

Radi u različitim medijima medijima: crtež, skulptura, video, instalacije, performans, happening i akcije u javnom prostoru. Prepoznat je na nacionalnoj i međunarodnoj sceni kao autor koji izrazito kritički promišlja o socijalnim, egzistencijalnim i etičkim pozicijama pojedinca u društvu i različitim sistemima. U svojim radovima često animira te uključuje publiku i druge sudionike kao medij izražavanja.

Aktivno izlaže od 2005. i sudjelovao je na brojnim izložbama, rezidencijama, festivalima u zemlji i svijetu. Umjetnički je direktor festivala DOPUST / Dani otvorenog performansa. Osnivač je udruge za istraživanje i promicanje izvedbenih umjetnosti Dopust. Član HULU Split i HZSU-a. Bio je jedan od frontmena u ex punk bendu Ilija i Zrno Žita te electro bendu Porno Suicid. Dobitnik je nagrade Radoslav Putar / Young Visual Artists Award 2011 za najboljeg mladog vizualnog umjetnika u Hrvatskoj. Od 2012. do 2014. radi kao asistent u Matthew Barney Studiju u New Yorku, kada je organizirao i kurirao programe The Crew i The Crew 2 na kojima su se predstavljali umjetnici iz Matthew Barney studija. Izložbom Izvrnute piramide tijekom 2015. i 2016. godine predstavio je selekciju recentnih radova u MMSU Rijeka, Art radionici Lazareti u Dubrovniku, Galeriji Dnevni boravak, Rojc u Puli, SC Galeriji u Zagrebu, Podrumima Dioklecijanove palače u Splitu, te Kazmat galeriji u Osijeku. Također, 2016. godine svoj rad je izlagao u sklopu Hrvatskog paviljona na Bijenalu arhitekture u Veneciji.

O KUSTOSKOJ ŠKOLI

Kustoska škola novi je program udruge Mavena koji se odvija kroz programsku liniju NMG EDUKACIJA, te ovom prilikom tematikom veže uz rezidencijalni boravak i izložbu Marka Markovića Spomenik Mati Parlovu. Kroz ovo izdanje kustoske škole mladi povjesničari umjetnosti, kustosi, umjetnici i aktivisti imat će priliku razgovarati o spomeničkim politikama i kustoskim praksama vezanim uz izlaganje u javnom prostoru s Markom Markovićem, umjetnikom, i Anamarijom Batista, kustosicom, istraživačicom i predavačicom na Akademiji lijepih umjetnosti, Sveučilištu primijenjenih umjetnosti, Sveučilištu Tehnologije i WU u Beču. Uvod u Kustosku školu kao organizatorica dati će Natasha Kadin, a sudionike upoznati sa spomeničkim politikama u gradu Splitu Diana Magdić iz udruge za interdisciplinarna istraživanja Teserakt.

PROGRAM:
Četvrtak, 24.11. Galerija Praktika
18-20 h
Natasha Kadin: Uvod u kustosku školu, NovoMedijska Galerija i ciklus NMG@PRAKTIKA
Tonči Kranjčević Batalić: Kustoski i organizacijski procesi postavljanja izložbe Marka Markovića: Spomenik Mati Parlovu

Petak, 25.11. Galerija Praktika
18-20 h
Marko Marković: Razgovor s umjetnikom

Subota, 26.11. Galerija Praktika
11 – 14 h
Anamarija Batista: Umjetnost u javnom prostoru
Diana Magdić: Spomenici u javnom prostoru na primjeru Splita
Anamarija Batista: kustoska radionica
19 h izložba
Nedjelja, 27.11. Galerija Praktika
11-14 h
Anamarija Batista: kustoska radionica

NMG – Novomedijska galerija međunarodna je kustoska platforma usmjerena na istraživačke projekte vezane uz problematike aktivnog sudjelovanja u suvremenom društvu koji rezultiraju kustoskim konceptima, intermedijskim događanjima, međunarodnim novomedijskim suradnjama te kreiranjem novih medijskih projekata. Unutar platforme realizira se program NMG@PRAKTIKA . Ciklus je to samostalnih izložbi mladih umjetnika iz Hrvatske i inozemstva u Galeriji Praktika u Domu mladih u Splitu. Ovo je četvrta godina ciklusa kroz koji je dosad realizirano više od dvadeset samostalnih i skupnih izložbi mladih umjetnika. Kroz nove medije i eksperimentiranje s različitim formama umjetničkog izražaja izložbe problematiziraju aktualne teme suvremenog društva. Ovaj ciklus izložbi tako ne samo da pruža uvid u najnovije umjetničke prakse, već i odabirom autora aktivno sudjeluje u pozicioniranju suvremene umjetnosti kao kritičkog faktora naspram društvene stvarnosti.

The post Kako ja mogu biti nacionalist ako sam svjetski prvak? appeared first on Platforma Doma mladih.