Ovo je priča o najboljem, najnesretnijem, a opet veselom žongleru – Albertu „Bertiniju“ Sforziju!
Što je to što tjera čovjeka da balansira na žici, na monociklu, dok istovremeno žonglira sa sedam obruča, sedam loptica i sa žlicom na čelu? To je ekscentrični i čudesan cirkuski život – kojeg Alberto živi od rođenja! Kao sin vlasnika tradicionalnog cirkusa, počinje od balansiranja na žici i od tu samo napreduje radeći neprekidno na svojoj vještini! Njegova ambicija, predanost i talent oživljavaju iz ovog filma i tako obogaćuju ovaj profinjeni video materijal koji je nastajao godinama. Ovo je priča o umjetnosti i ljubavi – Ghisi, koja prati Alberta više od pedeset godina i također je vlasnica jedinstvenog cirkusa za kojeg je tu u dobru i u zlu!

Trailer filma
Facebook event

Film se prikazuje s engleskim podnaslovima.
Kino Cirkus edukativni je filmski program splitskog suvremenog cirkuskog kolektiva ROOM 100 uz koji publika može proširiti svoja znanja o slojevitosti cirkuske umjetnosti, njenom značaju, povijesti i razvoju.

Projekcija Kina Cirkus realizira se u suradnji s Kinom Mediteran i Centrom za kulturu i cjeloživotno obrazovanje „Zlatna vrata“. Kino Cirkus realizira se uz financijsku potporu Hrvatskog audiovizualnog centra. Rad ROOM 100 podržan je od strane Zaklade Kultura nova.

The post Kino Cirkus u Kinoteci Zlatna vrata! appeared first on Platforma Doma mladih.

Revija započinje u 17:00 sati projekcijama u čast redateljskih, odnosno snimateljskih ostvarenja Dušana Tasića i Andrije Pivčevića filmovima Aluvij Dušana Tasića i  Kišno / Nevina subota Lordana Zafranovića. Nakon In memoriam programa, krećemo sa svečanim otvaranjem festivala i revijskim projekcijama u 19:00 sati.

Iz popratnog programa ističemo glazbeno-vizualne atrakcije dua Coka&Tudor koje su dio zabavnog programa u petak, a odvijat će se u Domu mladih, kao i  projekcije odabranih filmova koji nisu ušli u konkurenciju glavnog programa.

Ove je godine selekcijska komisija u sastavu: redatelji i montažer Damir Čučić, filmolog Nikica Gilić, producentica Vera Robić-Škarica, redatelj i direktor fotografije Boris Poljak,  te animator Veljko Popović od prijavljenih 169 filmova u službeni program uvrstila 34 rada. Selekcijska komisija čini i ocjenjivački sud koji će odabrati najbolja filmska ostvarenja, a autorima će biti dodijeljene nagrade u kinoteci Zlatna vrata. Žiriranje se odvija prema pravilima međunarodne filmske organizacije UNICA-e.

Vizualni identitet ovogodišnje Revije osmislio je Hrvoje Hrišl.

Revija hrvatskog filmskog stvaralaštva u organizaciji Hrvatskog filmskog saveza je završna godišnja priredba neprofesijskog filmskog stvaralaštva u Hrvatskoj, a svake se godine održava u drugom gradu. Kino klub Split domaćin je ovogodišnje Revije.

Ovdje možete pogledati Raspored programa i RASPORED PROJEKCIJA , te ih pronaći i na idućoj poveznici.

—

Pokrovitelji 51. Revije hrvatskog filmskog stvaralaštva  su HAVC, Grad Split,  Splitsko-dalmatinska županija, Društvo hrvatskih filmskih redatelja, Hrvatska zajednica tehničke kulture. Reviju podržavaju Turistička zajednica Grada Splita, Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije, Etnografski muzej Split, Nadalina, Multmedijalni kulturni centar Split, Kinoteka Zlatna vrata, Studio Baranda i Hiperprodukcija,  a medijski pokrovitelji su Slobodna Dalmacija, HRT, Info Zona, Radio Ultra i film.mag

Djelovanje Kino kluba Split podržavaju Zaklada Kultura nova, Grad Split i Hrvatski audiovizualni centar.

The post Počinje 51. Revija hrvatskog filmskog stvaralaštva! appeared first on Platforma Doma mladih.

Kuća na pijesku jedini je dugometražni igrani film Ivana Martinca, rijetki primjer modernizma i ranog europskog umjetničkog filma u Hrvatskoj. Stilski prateći sadržaj, film sporim ritmom i čistim, ispražnjenim kadrovima vješto komunicira egzistencijalnu tjeskobu i otuđenost glavnog protagonista. Tom Gotovac nazvao je Kuću na pijesku prije trideset i tri godine filmom XXI stoljeća.

Ivan Martinac (1938-2005), bio je arhitekt, pjesnik i filmski stvaraoc. Od 1958. pisao je pjesme i scenarije, od 1959. montirao, a od 1960. režirao. Svojim povratkom u Split sa studija arhitekture u Beogradu donio je alternativno sagledavanje, koherentno stajalište o filmu kao mediju, živom organizmu s vlastitim zakonitostima i jedinstveno promišljanje uobličeno u vlastiti teorijski diskurs. Martinčev utjecaj, ulogu i značaj danas potvrđuju mnogi autori. Uz pomoć filmskih opservacija o formi – snazi pikštele ili zaljepka i sadržaju – traganju za metafizičkim, lamentacijama o čistoći kadra, ostali autori se uspijevaju osloboditi predrasuda konvencionalnog filmskog žurnalizma, do tada prisutnog među splitskim kinoamaterima, i izgraditi poetski i umjetnički koncipirane filmove. Preko dvadeset godina predavao je na filmskom tečaju Kino kluba Split, a tri su mu izraza bila bitna u objašnjavanju strukture cijelog filma – intenzitetna montaža, filmski “kardiogram” i “toplina” kadra. Iz tog perioda seže pojam Splitske škole filma.

Realizirao je 71 kratkometražni film, te objavio 12 knjiga. Proglašen je majstorom amaterskog (neprofesijskog) filma 1964. Bio je član Hrvatskog društva filmskih djelatnika, Društva hrvatskih književnika, Hrvatskog društva likovnih umjetnika, Hrvatskog novinarskog društva i Udruženja hrvatskih arhitekata.

Nakon projekcije u Splitu, planira se projekcija u zagrebačkom Tuškancu, a film će biti dostupan putem linka na službenoj stranici www.ivanmartinac.com.

O filmu iz teksta Tanje Vrvilo:

„Kuća na pijesku montirana je u kvadrat. Uz ovaj često ponavljani credo vizionar čistog filma Ivan Martinac ostavio je mnoštveno izobilje pjesničko-filmskih ključeva za imaginiranje i kontempliranje njenog gustog metričko-metaforičkog tkanja. Autoreferencijalni, labirintski princip ovog filma-poeme izaziva polifone strukturalne i asocijativne uzlete misaonih spektatora. Zaustavimo se u međutrenutku jednog Martinčevog zaljepka, na mjestu sučelja fotograma gdje se, njegovim riječima, nalazi više kinestetičkog naboja nego u samim sličicama. Otkrio nam je u svojim bilješkama o Kući na pijesku da se tu, na prijelazu iz treće u četvrtu sekvencu, nalazi sva nada filma, ako je ima. Kratko vrijeme njezina oslobađanja fiksiraju tri sekunde tišine, između kadrova 174 i 175, od sekvence smrti pri radu naslovljene “Odakle dolazi večer” koja započinje i i završava zvukom ulaska u crvene nabore Rembrandtove Židovske nevjeste, nakon pucnja koji zaustavlja životnu nit Josipa K., do pojave natpisa “Dažd ili sve što se događa nekom događa se svakom” i Jakova K., dvojnika koji preuzima žarište nade filma. Pojedinac nije potvrda nade, sve se događa u odnosu ili procesu, reći će Martinac (…)“

—

Projekt digitalizacije i restauracije realizirao je Kino klub Split u suradnji s Ivanom Vukovićem, KLIK Filmom, Hrvatskim državnim arhivom, Hrvatskim filmskim savezom, a realizaciji projekta doprinijeli su brojni stručni suradnici, među kojima treba istaknuti Andriju Pivčevića, snimatelja filma. Projekt je financijski podržan od strane Hrvatskog audiovizualnog centra. Rad Kino kluba Split podržavaju HAVC, Zaklada Kultura nova i Grad Split.

The post Projekcija restauriranog i digitaliziranog filma “Kuća na pijesku” Ivana Martinca appeared first on Platforma Doma mladih.

Filmovi “Flip”, “Club”, “Polte” i Narri” fokusiraju se na različite cirkuske discipline, portretirajući i ispitujući ih kroz kameru, nudeći perspektivu koja ne bi bila moguća u live izvedbi. Kroz filmove pratimo umjetnike Rauli Kosonen (akrobatika na trampolinu / akrobatika na balonima), Jouni Ruth, Kaito Takayama i Heikki Tolin (žongliranje s klavama) i Tomi Elo (žongliranje s vatrom).

Vrijeme: 27. svibnja 2019. , 20:15

Mjesto: Kinoteka Zlatna vrata (Dioklecijanova 7, 21 000 Split)

Ulaz na Kino Cirkus je besplatan, kao i svaki put.

Facebook event: https://www.facebook.com/events/2132927320330864/

Trailer filma Narri: https://vimeo.com/99907625

Website: https://www.facebook.com/events/2132927320330864/; https://zlatnavrata.hr/dogadaj/kino-cirkus/1221; https://www.facebook.com/ROOM100SOBA100/

Kino Cirkus edukativni je filmski program uz koji publika može proširiti svoja znanja o slojevitosti suvremene cirkuske umjetnosti, njenom značaju, povijesti i razvoju, ali i hraniti svoju inspiraciju ako se bave nekim oblikom umjetničkog izražavanja.
Kino Cirkus jedna je od programskih aktivnosti splitskog suvremenog cirkuskog kolektiva ROOM 100 koju provode od 2014. godine (program se ranije zvao Cirkuska srijeda).

Kino Cirkus realizira se u suradnji ROOM 100 i Centra za kulturu i cjeloživotno obrazovanje Zlatna vrata, uz financijsku potporu Hrvatskog audiovizualnog centra.
Rad eksperimentalne izvedbene kompanije ROOM 100 podržan je od strane Zaklade Kultura nova.

The post Kino Cirkus i Circo Aereo u Kinoteci Zlatna vrata 27. svibnja appeared first on Platforma Doma mladih.

25.2. u 12.00 – Mirko Petrić,viši predavač, Odjel za sociologiju, Sveučilište u Zadru – “Sudioničko upravljanje, novi oblici organiziranja civilnog društva i financiranja kulture”
26.2. u 12.00 – Alen Munitić, direktor Festivala mediteranskog filma Split i voditelj projekta Kino Mediteran. – „Kino Mediteran: modeli sudioničkog upravljanja“
27.2. u 12.00 Miranda Veljačić, Platforma 9,81 –  „Sudionički prostori za sudioničke prakse, pregled praksi sudioničkog upravljanja u Hrvatskoj“

Predavanja su namijenjena organizacijama civilnog društva, javnim ustanovama, jedinicama lokalne i regionalne samouprave. Ulaz je slobodan za sve.

Projekt Krug doprinosi jačanju upravljačkih kapaciteta i civilno-javnog partnerstva.

U okviru projekta Centar Zlatna vrata i Festival mediteranskog filma Split rade na prilagodbi filmskih projekcija osobama oštećenog vida i sluha.

Više o EU projektu KRUG možete pronaći na poveznicama:

http://zlatnavrata.hr/podkategorija/krug-kultura-umjetnost-i-gradani/9

https://www.pou.hr/eu-projekti/krug-kultura-umjetnost-i-gradani

The post Predavanje o sudioničkom upravljanju u Zlatnim vratima appeared first on Platforma Doma mladih.

Izložba o memorijalnom turizmu u Jugoslaviji

Spomenički lokaliteti NOB-a ubrzo nakon završetka Drugog svjetskog rata postaju mjesta pohoda i komemoracija brojnih građana SFRJ, da bi do sredine 70-ih partizanske marševe, ekskurzije i izlete, naziva Putevima revolucije pohodilo oko 2 i pol milijuna građana. Do kraja desetljeća ovaj broj se penje na oko 4 milijuna posjetitelja godišnje, a spomenički lokaliteti NOB-a postaju dio turističke ponude SFRJ.

Na primjerima spomeničkih lokaliteta s područja cijele bivše države, izložba Putevima revolucije problematizira kako se spomenici NOB-a uključuju u turističku ponudu te kako je ona artikulirana od sredine sedamdesetih do raspada SFRJ. Kako poimanje spomen obilježja NOB-a kao turističkog proizvoda utječe na mehanizme njihovog podizanja i upravljanja? Jesu li su ovi lokaliteti i danas dio turističke ponude?

Izložba je nastala u okviru međunarodne platforme Neprimjereni spomenici i do sada gostovala u Zagrebu (Galerija Miroslav Kraljević, 2015.), Sarajevu (Historijski muzej BIH, 2015.), Kraljevu (Opština Kraljevo, 2015.), Nišu (Deli, 2016.), Šabcu (Dom JNA, 2016.), Ljubljani (Modernoj galeriji, 2016.), Beogradu (Muzeju istorije Jugoslavije, 2016.) i Čakovcu (Klub Prostor – Centar za mlade, 2016.).

Članovi platforme Neprimjereni spomenici su SF:ius – Socijalni rub: zanimljive neispričane priče (Zagreb), Grupa arhitekata (Beograd), Moderna galerija (Ljubljana), Historijski muzej BIH (Sarajevo), te KUD Anarhiv (Ljubljana) iLevičarski Pokret Solidarnost (Skoplje).

Hrvatska turneja izložbe održava se u suradnji sa Savezom udruga Klubtura / mrežom Clubture.

Rad platforme podržali su: Balkan Arts and Culture Fund – BAC (COLABs), Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Zaklada Kultura Nova, Grad Zagreb-gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport.

BETONSKI SPAVAČI

U prve četiri epizode serija se bavi hrvatskom turističkom arhitekturom toga vremena, mjestima na kojima su se u vrijeme hladnog rata i blokovskog rivalstva mogli susresti građani istoka i zapada i u trenucima dokolice zaboraviti na podjele. Svaka epizoda dramatična je priča o proturječjima jugoslavenskog socijalističkog društva smještenog između istoka i zapada, demokracije i totalitarizma, prožetog utopijskom idejom da arhitektura može učiniti svijet boljim.

Nakon promjene društvenog sistema, nova politika i novi vlasnički odnosi promijenili su ekonomski, socijalni i urbani pejzaž regije. S vremenom moderna arhitektura umjesto da je važan dio života društva postaje tek niz ruševina. Arhitekti fetišistički posjećuju uništene građevine. Predatorski investitori nadaju se brzoj zaradi, lokalne vlasti ubiranju komunalnih naknada, a konzervatorske institucije tromo se odnose prema modernoj baštini. U tom vrtlogu različitih interesa, izvorne zamisli arhitekata i društva koje je idealistički gradilo s mišlju o preobrazbi putem arhitekture odzvanjaju kao nostalgično sjećanje, ali i upozorenje.

Objekti prikazani u seriji podsjetnik su na važnost brige o javnom interesu, racionalnom raspolaganju resursima i uvažavanju kulturnih dosega bliske povijesti.

EKIPA
Redatelj: Saša Ban
Scenaristi: Saša Ban, Maroje Mrduljaš, Nevenka Sablić
Producentice: Miljenka Čogelja, Dana Budisavljević
Snimatelj: Hrvoje Franjić
Montažer: Vanja Siruček
Skladatelj: Nenad Kovačić
Produkcija: HULAHOP za HTV
Godina proizvodnje: 2016.

Organizatori: Platforma 9.81, platforma NEPRIMJERENI SPOMENICI i Centar za kulturu i cjeloživotno obrazovanje ZLATNA VRATA, u suradnji sa Savezom udruga Klubtura, HULAHOP produkcijom i HRTom, u sklopu godišnjeg suradničkog programa Kad netko kaže.

The post Betonski spavači i Putevima revolucije u Zlatnim vratima appeared first on Platforma Doma mladih.