Škola želi potaknuti širu raspravu o programima i praksama u polju vizualnih umjetnosti u lokalnom kontekstu, ponuditi alate za razumijevanje i raspravu o aktualnim translokalnim fenomenima i tendencijama u vizualnim umjetnostima, te afirmirati i evaluirati programe koje provode udruga Mavena i udruge koje rade u Domu mladih, kao i svu nezavisnu umjetničku produkciju i prezentaciju vizualnih i novomedijskih umjetnosti u Domu mladih Split i šire. Tijekom radionice polaznice_i raspravljaju i eksperimentiraju s raznim vidovima kritičkog pisanja o vizualnim umjetnostima te produciraju tekstove za objavu u relevantnim domaćim medijima o umjetnosti i kulturi.

Ovogodišnja Škola kritike vizualnih umjetnosti naziva Kolektivno / konektivno, bavit će se paradoksima i potencijalima digitalnog obrata u vizualnim umjetnostima, kao i načinima na koji digitalno mijenja (ili ne) načine produkcije, posredovanja i recepcije vizualnih činjenica, potencijalno stvara prostore za nove subjektivnosti, istraživanja, razmjene i solidarizacije. Jesu li recentna ukidanja socijalnog kontakta i javnih događanja uslijed pandemije Covid-19 i dodatnih prelazaka kulturnih sadržaja na konektivno stvorila dodatni jaz između umjetnosti i života ili upravo suprotno, nova polja recepcije i afirmacije kolektivnosti? Kakve procijepe u svemu tome nalazi kritika vizualnih umjetnosti-lokalno/translokalno i nadilazi li (ukoliko da, kojim alatima) polje usko-stručne rasprave u ovom vremenu tzv. sveopće digitalizacije / ‘popularizacije’?

Voditeljica ovogodišnje Škole kritike vizualnih umjetnosti, Ivana Meštrov, kustosica je i povjesničarka umjetnosti, suosnivačica udruge za suvremene umjetničke prakse Slobodne veze. Jedna je od kustosica 41. Splitskog salona te recentnog Ostrale bijenala – Atemwende / Mijena daha održanog u Dresdenu kroz ljeto 2021. Članica je lokalne podružnice međunarodnog udruženja likovnih kritičara AICA, dugogodišnja kritičarka -suradnica radijske emisije Triptih HR3, autorica brojnih stručnih i problemskih tekstova, te urednica nekoliko knjiga i časopisa o vizualnim umjetnostima. Na radionici je predviđeno sudjelovanje vizualnih umjetnica koje su obilježile ovogodišnju jesenju programsku sezonu udruge Mavena, Nine Kurtele i Slatke konceptualne umjetnice te nekolicine kolega/ica kustosa/ica, istraživača/ica i kritičara/ki.

Uz uvodni susret u mjesecu studenom 2021., predviđen je jedan blok zoom susret u mjesecu prosincu 2021. te zaključni susret u siječnju 2022.

Škola kritike vizualnih umjetnosti besplatna je za sve sudionike/ce, moguće ju je pohađati online ili uživo (Razred, Dom mladih Split), a prijaviti se treba na mail mavena@mavena.hr, uz kratak životopis i motivaciju, najkasnije do petka 12. studenog 2021. u 12 sati.

Kustoska škola program je udruge MAVENA – 36 njezinih čuda, koji se provodi u suradnji sa Koalicijom udruga mladih, Multimedijalnim kulturnim centrom Split i Platformom Doma mladih, a financira se putem javnih natječaja Ministarstva kulture i medija RH. Rad udruge Mavena podržavaju Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva i Zaklada Kultura nova.

The post NMG EDUKACIJA: Škola kritike vizualnih umjetnosti appeared first on Platforma Doma mladih.

Iz predgovora kustosa izložbe, Vedrana Perkova:

Radovi Roberta Fišera imaju korijen u znanosti, točnije u teorijama kvantne fizike. No, za razliku od dovitljivih znanstvenika iz priče, Fišer ne poseže za ilustriranjem znanosti. On uzima osnovne pojmove kvantne teorije (hiperprostor, tamna tvar, crna rupa, horizont događaja itd.) kao polazište za promišljanje, kao teorijsku podlogu u umjetničkom istraživanju likovnog, vizualnog jezika. Kao što same pojmove ogoljuje do njihove suštine, vrlo često ekscesom uspostavljajući ili ukazujući na pravilo, Fišer i svoj vizualni izričaj svodi na najmanju moguću mjeru. Redukcijom likovnosti iznosi svoja razmišljanja o osnovnim terminima likovnog jezika kao što su slika, prostor ili medij.

Redukcija likovnih elemenata, dakako, ne rezultira redukcijom u značenjskom, konceptualnom smislu. Svi radovi Roberta Fišera duboko su promišljeni. Znanstvena podloga, prema kojoj nastaju, nije dovedena na nivo banalnosti ili dosjetke. U svojim objašnjenjima o konceptualnom porijeklu radova Fišer je (znanstveno) egzaktan i jasan. Budući da radovi prikazani na ovoj izložbi imaju ključ po kojemu se čitaju i interpretiraju, najbolje ih je objasniti citiranjem ili parafraziranjem samog autora.

U radu Tamna tvar 2 Fišer promišlja o vidljivom i nevidljivom; o segmentima stvarnosti koji su vidljivi samo po posljedicama koje ostavljaju. Tamna tvar 2 je site- specific instalacija postavljena na podu galerije. Radi se o objektu razlistanih formi kojem je na neke dijelove površine nanesena specijalna boja. Ta boja postaje vidljiva tek kada je se izloži UV svjetlu (zapravo, UV zračenju). Ni pod UV svjetlom, međutim, mi ne možemo izravno vidjeti sloj boje, već samo vidljivu svjetlost reflektiranu o obližnju površinu, u ovom slučaju na pod. 10-44 sekundi matematički je logaritam koji predstavlja kratak period koji je uslijedio nakon Velikog praska, kada su nastali vrijeme i prostor, odnosno osnovne dvije vrijednosti našeg poimanja stvarnosti koje Fišer otjelovljuje u radu 10-44 sec. Umjetnik projicira bijeli šum na objekt u prostoru, pretvarajući ga tako u vrijeme, prostor i materiju. Većinu bijelog šuma, koji inače vidimo kao snijeg na TV zaslonu kada nema programa, uzrokuje pozadinsko kozmičko zračenje.

Crvotočina je site-specific instalacija. Horizontalne i vertikalne linije na zidovima predstavljaju prostorno-vremenski kontinuum. Povremeno prekidanje linija, njihovo izmještanje u prostor ili nadomještanje u drugom materijalu, djeluju poput ekscesa, nepravilnosti. U isto vrijeme one naglašavaju i potvrđuju red, poredak. Takvi odmaci u isto vrijeme povezuju prostor u jedinstvenu cjelinu. Djeluju poput crvotočine koja spaja udaljene elemente tvoreći ambijent, odnosno prostor i hiperprostor.

Poliptih Horizont događaja izrađen je od dvije površine čiji rubovi reflektiraju svjetlost na prostor koji ih razdvaja i odjeljuje. U općoj teoriji relativnosti termin horizont događaja je uopćeni naziv za vremensko-prostornu granicu koja dijeli prostor na dva dijela između kojih je nemoguća komunikacija. Najčešće taj termin vezujemo uz fenomen crne rupe. Ulaskom u prostor unutar horizonta događaja prestaju važiti uobičajena pravila i zakoni fizičkog svemira. Materija, energija, pa niti svjetlost, ne mogu izaći iz takvog prostora. Prije ili kasnije svaka će se stvar unutar horizonta sabiti do točke singulariteta. Takav je i princip rada i stvaranja Roberta Fišera: elemente od kojih gradi djelo on fizički i teorijski sažima do krajnje točke mogućega. Cijelu ovu izložbu doživljavam kao svojevrsni horizont događaja. S jedne strane imamo fizički, „normalni“, svijet – svemir – prostor, onaj kojega proučavaju znanstvenici s početka ovog teksta, dok je s druge strane svijet umjetnosti kojim se Fišer bavi. Na jednoj strani je moguće, dok je na drugoj strani sve moguće.

Jer upravo u umjetnosti, za razliku od stvarnosti, sve je moguće.

O AUTORU

Rober Fišer rođen je u Osijeku 1976. godine. Diplomirao 2012. na Umjetničkoj akademiji u Osijeku. Aktivno izlaže od 2008. godine, te je do sada ostvario više samostalnih i skupnih izložbi. Za svoj rad nekoliko puta nagrađivan. Član Hrvatskog društva likovnih umjetnika u Osijeku i jedan od osnivača Popup projekta. Bavi se slikarstvom i multimedijom. Živi, radi i djeluje u Osijeku.

NMG — Novomedijska galerija međunarodna je kustoska platforma usmjerena na istraživačke projekte vezane uz problematike aktivnog sudjelovanja u suvremenom društvu koji rezultiraju kustoskim konceptima, intermedijskim događanjima, međunarodnim novomedijskim suradnjama te kreiranjem novih medijskih projekata. Unutar platforme realizira se program NMG@PRAKTIKA. Ciklus je to samostalnih izložbi mladih umjetnika iz Hrvatske i inozemstva u Galeriji Praktika u Domu mladih u Splitu. Ovo je deveta godina ciklusa kroz koji je do sad realizirano više od šezdeset samostalnih i skupnih izložbi mladih umjetnika. Kroz nove medije i eksperimentiranje s različitim formama umjetničkog izražaja izložbe problematiziraju aktualne teme suvremenog društva. Ovaj ciklus izložbi tako ne samo da pruža uvid u najnovije umjetničke prakse, već i odabirom autora aktivno sudjeluje u pozicioniranju suvremene umjetnosti kao kritičkog faktora naspram društvene stvarnosti.

Kustos izložbe je Vedran Perkov, a voditeljica programa NovoMedijske Galerije Natasha Kadin. Za dizajn je zaslužan Nikola Križanac, prijevod Ivan Berecka, a postav i dokumentaciju izložbe Tihana Mandušić. Izložbe iz ciklusa NMG@PRAKTIKA realiziraju se uz financijsku podršku Ministarstva kulture i medija RH i Grada Splita, a Mavenu podržava Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva i Zaklada Kultura nova. Izložba se realizira u partnerstvu sa Multimedijalnim kulturnim centrom Split i Platformom Doma mladih.

Izložba ostaje otvorena za javnost do 5. ožujka, a razgledati se može najavom na telefon 095 562 7223.

Više na mavena.hr i Facebook eventu.

The post NMG@MKC_Robert Fišer: Tamna stvar appeared first on Platforma Doma mladih.

Tonči Kranjčević Batalić autor je i voditelj umjetničko – istraživačkog projekta Cruising ekspedicije iz kojeg je proizašla i ova izložba. Od 2010. koordinator je Kolektiva za razvoj, istraživanje i propitivanje queer kulture – queerANarchive te je realizirao niz umjetničkih i kustoskih projekata s produčja queer kulture. Kao kustos djeluje i u sklopu platforme NMG gdje vodi program NMG@PRAKTIKA. Član strukovne udruge HULU Split.

Diana Magdić kao aktivistica bavi se pravom na grad i valorizacijom arhitektonske baštine moderne. Djeluje kroz Udrugu Teserakt za interdisciplinarna istraživanja. U sklopu projekta Cruising ekspedicije provela je sociološko istraživanje na kojem se temelji ova izložba.

queerANarchive je kolektiv za razvoj, istraživanje i propitivanje queer kulutre koji djeluje od 2010. godine. U vrijeme normalizacije LGBT zajednice kustoskim, umjetničkim i edukativnim programima bavi se partikularnostima queer kulture. Programom queerIZLOŽBE otvara queer diskurs u gradu Splitu. Kolektiv je član Platforme Doma mladih u Splitu. Na međunarodnom nivou sudjelovao je u programima Queer Art Lab SpaceID Madrid (2013.). Activist in Residence u Visbiju u Švedskoj (2014.) i međunarodnom projektu Young Queer Europe (2015.-2016.).

The post Ljeto. Dokolica. appeared first on Platforma Doma mladih.

O radu

“Dolazim iz Velesa, industrijskog grada u Republici Makedoniji. U drugoj polovici 20. stoljeća u gradu je bilo smješteno mnogo velikih tvornica, svaka djelujući unutar svoje industrije; tvornice hrane, građevnog materijala, tekstila, metalurške, kemijske i td. Tvornice još postoje ali nisu uspjele ostvariti svoj puni proizvodni potencijal. Za vrijeme procesa privatizacije veliki broj radnika je otpušten i danas su nezaposleni.

Danas su te tvornice, u stanju ruina, spomenici, podsjetnici na vrijeme kada su “hranile” cijeli grad. Napuštene i u propadanju tvornice su podsjetnici su na propale prošlosti. Rad Tvornice serija je bojanki velikog formata. Zamišljene su kao participativni crteži koji uključuju publiku u stvaranje nove slike nepopularnih spomenika. To je moj mali doprinos društvenoj situaciji; tvornice zamišljene kao bijeli list papira spreman za bojanje, za stvaranje nove slike. Izgubljeni potencijal tvornica i činjenica da je njihovo doba prošlost tako se izokreću i postaju novi početak.

Posvećeno mojim roditeljima.”

Izjava Darka Aleksovskog, mladog makedonskog autora, rad Tvornice smješta u kontekst tranzicije i pitanja kolektivne memorije koja su još uvijek aktualna među umjetnicima odraslim na ovim područjima. Rođen 1989. godine umjetnik je i sam odrastao s problemima s kojima se kolektivno suočavao cijeli grad. U svom umjetničkom suočavanju s društvenom traumom autor se okreće djetinjstvu i igri, alatu kojim djeca ali i odrasli spontano savladavaju nove izazove, te vedute i interijere tvornica svog rodnog grada nudi kao bojanke velikog formata. Za splitsku izložbu proširuje rad uvodeći diaprojektore, kao simbol tehnologija koje je pregazilo vrijeme, i slajdove koji se referiraju na participaciju publike u ovom projektu. Svjestan je da kolektivnu traumu, proizašlu iz povijesnog neuspjeha jednog sistema te nemogućnosti onog koji ga je naslijedio da zacijeli rane procesa tranzicije, ne može riješiti sam, autor poziva publiku na sudjelovanje, na participativno rješavanje problema. Uključujući se u rad, bojajući tvornice simbolički sudjelujemo u liječenju traume. Ali značenje rada ne staje u tom trenutku. Upravo kroz igru autor propituje aktualne odnose kulture i industrije. Igrajući se natjerani smo razmišljati o posljedicama revitalizacije industrije (u praksi često industrijske baštine) kroz kulturu, te novoj ulozi kulture uz koju se sve češće veže pojam industrije. Poznati odnosi industrije i kulture nestali su zajedno s tvornicama u procesu privatizacije. Autor predlaže kolektivnu igru kao alat spoznaje njihovih novih veza i uloga u društvu.

O autoru

Darko Aleksovski (r. 1989.) koji živi i djeluje u Velesu u Makedoniji, vizualni je umjetnik i performer. Njegovi umjetnički interesi usmjereni su na suradničke i participativne projekte te institucionalnu kritiku. Bio je na rezidencijama u bm:ukk Artist-in-Residence Program (Beč, Austrija) i Deutsche Börse Residency Program u Frankfurter Kunstverein (Frankfurt, Njemačka). Sudjelovao je na međunarodnim projektima i izložbama u Tate Britain (London, Velika Britanija), FRAC (Marseille, Francuska), Hirvitalo – Center of Contemporary Art Pispala (Tampere, Finska) i Mångkulturellt Center (Botkyrka, Švedska), 55. Oktobarski salon (Beograd, Srbija). Od 2013. redovito surađuje kroz samostalne i grupne projekte sa izdavačem Mark Pezinger (Beč, Austria). Sudjelovao je na interdisciplinarnim istraživačkim projektima kao što su Pixelversity (Helsinki, Finska) i Listening to the Audience (Bitola, Makedonija). 2012. radio je kao Programski koordinator AKTO – Festivala suvremene umjetnosti (Bitola, Makedonija) i pisao osvrte i intervjue za Furtherfield (London, Velika Britanija). U Makedoniji izlagao je u Muzeju suvremene umjetnosti, Muzeju Grada Skopja, Domu mladih, Umjetničkom studiju The Open Graphic i galeriji Cifte Amam.

NMG@PRAKTIKA ciklus je samostalnih izložbi mladih umjetnika iz Hrvatske i inozemstva u galeriji Praktika, klub Kocka, u Domu mladih u Splitu. Ovo je treća godina ciklusa kroz koji je dosad realizirano više od 20 samostalnih i skupnih izložbi mladih umjetnika. Kroz nove medije i eksperimentiranje s različitim formama umjetničkog izražaja izložbe problematiziraju aktualne teme suvremenog društva. Ovaj ciklus izložbi tako ne samo da pruža uvid u najnovije umjetničke prakse, već i odabirom autora aktivno sudjeluje u pozicioniranju suvremene umjetnosti kao kritičkog faktora naspram društvene stvarnosti.

NMG – NovoMedijska Galerija međunarodna je kustoska platforma usmjerena na istraživačke projekte vezane uz problematike aktivnog sudjelovanja u suvremenom globalnom društvu koji rezultiraju sa kustoskim konceptima, intermedijskim događajima, međunarodnim novomedijskim suradnjama te kreiranjem novih medijskih projekata. Cilj NMG je uspostaviti permanentnu intermedijalnu i interdisciplinarnu interakciju kao jedan vid izvaninstitucionalnog obrazovanja te otvoriti mogućnost da kroz specifične radionice i susrete mladi umjetnici imaju priliku steći nova iskustva, znanja, vještine i kontakte.

Izložba je nastala u produkciji udruge Mavena. Kustos izložbe i autor teksta je Tonči Kranjčević Batalić. Kustosi programa NMG@PRAKTIKA su Natasha Kadin, Tonči Kranjčević Batalić i Tina Vukasović, a dizajner Nikola Križanac. Tihana Mandušić zaslužna je za dokumentaciju i postav izložbe. Rad Mavene podržava Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva i Zaklada Kultura nova, a program NMG financira Ministarstvo kulture RH i Grad Split. Program se provodi uz podršku Koalicije udruga mladih, Multimedijalnog kulturnog centra i Galerije umjetnina Split.

Više informacija o radu udruge Mavena www.mavena.hr.

Osoba za kontakt: Tonči Kranjčević Batalić 0921009999.

The post NMG@PRAKTIKA_Darko Aleksovski appeared first on Platforma Doma mladih.