Platforma Doma mladih

Antonia Vuletić: Najveća snaga PDM je dugoročnost kojoj su orijentirani rad i ciljevi

PDM: Od veljače 2021. godine zamjenica si predsjednice Platforme Doma mladih. Kako si se snašla u toj ulozi i koliko si zadovoljna radom PDM-a otkako si na toj poziciji?
U trenutku kad sam izabrana za tu ulogu, dogodila se promjena u većini tijela i funkcija PDM-a. Neke od kolega iz Upravnog odbora (UO-a) sam poznavala do tada jako površno, a neke nisam uopće i za većinu nas vrijedi isto. Čini mi se da je ta svježina i pomalo bih čak rekla neopterećenost odnosima utjecala pozitivno na sve aspekte rada – od samog našeg timskog rada do komunikacije prema ostatku članica, predstavnika i partnera. Prva godina je protekla jako intenzivno i s puno sastanaka, odluka, novih pravilnika, uključivanja u različita tijela – nova energija je donijela nekako i novi entuzijazam da rješavamo stvari efikasno, svatko u svojoj domeni. Ne znam koliko ćemo uspjeti u tome jer ambicije ponekad znaju biti velike, ali za sada zaista ide dobro prema mojoj procjeni.

PDM: Osim što si zamjenica predsjednice Platforme Doma mladih, ujedno si i članica upravnog odbora Cirkus Kolektiva, udruge za suvremeni cirkus i srodne umjetničke prakse koja je ujedno i članica PDM-a, no profesionalno si diplomirana arhitektica. Što te je potaknulo da se angažiraš na ovakav način i kako su izgledali tvoji počeci na nezavisnoj kulturnoj sceni?
Ni danas ne mogu procijeniti kada se točno dogodio trenutak da sam se krenula baviti svim procesima na nezavisnoj kulturnoj sceni koji se tiču moje udruge, PDM-a i šire te kako me to počelo intrigirati na način kojim se time bavim danas. Moj početak upoznavanja s udrugom Cirkus Kolektiv gdje sam sada član UO-a je bio naivan i čistog rekreacijskog karaktera – na prijedlog prijateljice sam upisala satove edukacije zračnih disciplina u udruzi 2014. godine. U nekom trenutku je to preraslo u volonterski rad, pa u provođenje programa u udruzi, pa aktivno zagovaranje, uključenje u rad i procese PDM-a, stvaranje radnih mjesta i konačno intenzivno bavljenje svim segmentima kulture i pozadinskim procesima.

Sedam godina kasnije iza kolegica i mene stoji nekoliko godina paralelnog zaposlenja u udruzi i arhitektonskom uredu koji sam pokrenula s kolegom i partnerom, jako puno provedenih projekata i programa, ostvarenih partnerstva, naučenih lekcija, sudjelovanja u velikim i formativnim procesima kao što je bio primjerice projekt Gradimo Dom zajedno (GDZ).

PDM: Kakva je trenutna pozicija PDM-a? Što je po tebi najveća snaga PDM-a? Što on donosi svojim članicama, ali i obrnuto?
Iza nas se nalazi puno godina zagovaranja i nekoliko provedenih velikih projekata tijekom kojih su se stvarale osnove za aktivnu ulogu PDM-a u kulturi i društvu, napokon prepoznatu od strane lokalne i regionalne samouprave, što je iznimno bitno za ciljeve kojima PDM teži. Jako puno energije tijekom godina, s promjenom svake vlasti ili strukture, je otišlo na uvijek ponovno dokazivanje važnosti postojanja i zadataka koje obavlja PDM. Najveća snaga PDM-a je dugoročnost kojoj su orijentirani rad i ciljevi – svojim radom danas PDM stvara neke nove, bolje uvjete za kulturnu scenu novih generacija sudjelujući u stvaranju i prostora i zakonodavnih okvira za djelovanje. Napokon se to događa unutar i važnih županijskih i gradskih radnih skupina i drugih formiranih tijela gdje imamo svoje predstavnike. Članicama PDM donosi jedinstvo i potporu u djelovanju držeći im leđa pri borbi za zajedničke ciljeve. S druge strane, članice PDM-u daju smisao i kredibilitet za daljnji rad i postojanje.

PDM: Koliko je komplicirano donositi odluke unutar saveza udruga kao što je PDM koji funkcionira po principu horizontalnog odlučivanja s mnoštvom sastanaka Upravnog odbora i Skupština? Tj. koliko si zadovoljna njihovom uspješnošću i razinom angažiranosti udruga članica?
Odluke nije komplicirano donositi kada su sugovornici objektivni i rasprave konstruktivne, što je neki diskurs koji ova postava UO-a pokušava nametnuti kao ispravan način komunikacije. Čini mi se da nam ide dobro zasada. Međutim, obzirom da to nije uvijek moguće, teško je kvalitetno donositi i provoditi odluke kod upliva osobnih interesa i zahtjeva, nerealnih očekivanja ili nerealističnih ambicija.

Ono što se često može dogoditi u radu je neefikasnost uslijed trošenja previše vremena neke skupine na pojedinačne težnje, a to posljedično dovodi do gubitka entuzijazma u zajedničkom radu i sudjelovanju. Obzirom da vidim promjene na ovom polju unutar rada PDM-a i unutar članica, mogu reći da postajem sve zadovoljnija uspješnošću.

Što se same angažiranosti tiče, uvijek postoje manje i više aktivni pojedinci ili udruge. Upravo je ovo dovelo do restrukturiranja oblika članstva u PDM-u te prava i obveza članica kroz Pravilnik koji smo nedavno usvojili, tako da mi se čini da je ispravan put omogućiti svakome da se angažira koliko može/želi i sukladno tome ima prava i obveze s kojima je na vrijeme upoznat. Time smanjujemo prostor za skupno i osobno razočaranje ili frustraciju kod neaktivnih članica i otvaramo prostor za kvalitetno sudjelovanje aktivnim članicama, što je jako važno ako želimo zadržati aktivnost i entuzijazam u radu uvijek na razini.

PDM: Posljednji, deveti po redu festival nezavisne kulture Platformat po prvi puta je organiziran u kraćoj trodnevnoj formi od petka do nedjelje (1. do 3. listopada 2021.) za razliku od do sada kada je festival trajao i do mjesec dana. Je li novi trodnevni format zadovoljio očekivanja? Kakav je tvoj doživljaj posljednjeg Platformata?
Ja sam bila oduševljena zadnjim Platformatom! Imala sam osjećaj kao da je sve bilo ispravno organizirano, provedeno, pripremljeno, odrađeno.. Svaka čast svima od samih pripremnih sastanaka i razrade koncepta do zadnjih detalja tehničke provedbe. Nije stvar u tome da je ove godine sve bilo besprijekorno napravljeno, već se prvi put dogodilo da je unutar festivala bilo prisutno zajedništvo članica i vidljiv zajednički cilj u djelovanju. Svježina je došla ne samo s novim formatom, nego i s novim kvalitetnim zaposlenicima i suradnicima koji su doveli do profesionalnijeg pristupa, sa zajedničkim planiranjem među članicama, jasnoćom u planiranju i konkretnosti radnog tima. Do sada se često događalo da jedna osoba mora obavljati sve faze organizacije, od pripreme preko provedbe i promocije do same postprodukcije, što je iznimno težak zadatak za samo jednu osobu. Sa samo nekoliko ljudi više koji dobro i zainteresirano rade svoj posao puno je lakše postići i održati dobar rezultat. U svakom slučaju, jako pozitivno iskustvo ove godine.

PDM: Jedan od ciljeva Platformata je i afirmacija Doma mladih kao društveno-kulturnog centra kako bi se javnost upoznalo i osvijestilo kako nezavisna scena može biti i jest pokretač kulture jednog Grada, i da se baš tamo događa najaktualnija i najzanimljivija kulturna ponuda. Koliko su gradske strukture, ali i naši sugrađani svjesni važnosti toga ili misliš da je takvo poimanje kod nas još daleko od toga?
Gradske strukture jednako kao i građani variraju od toga da su jako svjesni do toga da su eksplicitno nesvjesni uloge nezavisne scene i samog Doma mladih u kreiranju kulturne ponude grada. Ponekad je to realna preslika situacije, a ponekad igra kako kome paše u situaciji.

Kod građana je jako često segmentirano poimanje Doma ovisno o sklonostima pojedinaca – promatranje kao isključivo rekreacijski centar ili kao underground punk okupljalište ili kao mjesto kaotičnog druženja mladih ljudi itd. To je dobrim dijelom posljedica nedovoljno jasne i sistematične promocije Doma mladih kao velike kutije pune produkcije, distribucije, edukacije i aktivizma na jako širokom rasponu unutar umjetnosti i kulture, što on u realnosti jest. Drugi dio problema, ali bih čak rekla manji, leži u površnosti i nezainteresiranosti građanstva za sve što nije dostupno na mainstream kanalima.

Gradske strukture su druga priča – Dom Mladih, njegova povijest i budućnost, često služi kao mjesto ispunjavanja pojedinačnih vizija i aspiracija ovisno o strukturi i interesima pojedinog razdoblja i vlasti. S time često dolazi do zanemarivanja sadašnjosti te nerazumijevanja procesa koji su se već odvili ili koji se odvijaju, pa se dogodi da se vrijeme za efikasno djelovanje gubi još jednom na samu pripremu terena za efikasno djelovanje, uvijek nanovo predstavljajući što je Dom mladih i zašto je važan. Kod gradskih struktura će skoro vrijeme pokazati da li smo se odmakli od ove faze ili ne, a kod sugrađana mislim da se svijest mijenja.

Zadnje dvije godine nisu reprezentativne jer se publika izgubila zbog pandemije, ali 2019. godina je bila kvalitetna po pitanju stvaranja nove publike u našim sugrađanima. Zapravo mi se čini da je važno da svi koji djeluju unutar Doma skupa sa svojim suradnicima rade i na zajedničkoj promociji i afirmaciji Doma mladih, a ne samo točkasto na vlastitim promocijama.

PDM: Kada govorimo o društveno-kulturnim centrima treba reći da nisu ovo problemi koji se odnose samo na Dom mladih i Split. Na razini Hrvatske PDM nije usamljen u ovim problemima pa je PDM jedan od osnivača Mreže društveno-kulturnih centara (DKC-HR), mreže koja zagovara javnu politiku za održivu infrastrukturu društveno-kulturnih djelatnosti temeljenu na sudioničkom upravljanju i civilno-javnom partnerstvu; reprezentira postojeće DKC-ove prema donositeljima odluka na nacionalnoj i lokalnim razinama te pruža podršku postojećim centrima i lokalnim inicijativama kroz prijenos znanja i iskustava. Što to znači za PDM te kakva je trenutno uloga PDM-a u mreži?
Nedostatak zakonodavnog okvira za djelovanje često je jedna od glavnih prepreka u stvaranju temeljitih i relevantnih promjena na svim segmentima razvoja. Mreža radi na stvaranju temelja za nove modele upravljanja koji će omogućiti kroz nezavisnu kulturu i produkciju stvaranje demokratičnijeg pristupa kulturi kroz ostvarenje javno-civilnih partnerstva. PDM trenutno sudjeluje na dva višegodišnja nacionalna projekta koji se bave zagovaranjem i izradom smjernica za fleksibilniji zakonodavni okvir za DKC-ove. Oba projekta su trenutno u pripremnim istraživanjima, analizama publike i zajednice, postojećih centara i modela upravljanja, mapiranju društvenog utjecaja. PDM koordinira lokalna istraživanja i mapiranja, a kasnije će sudjelovati u izradama strateških dokumenata i planova koji su konačna ideja postojanja Mreže. To za PDM sada znači da ima puno posla, a dugoročno gledano znači da smo jedni od stvaratelja temelja i formalnih okvira za bolju budućnost DKC-ova, što je jako važna uloga.

PDM: Napori na uređenju tj. konačnom dovršenju nikad završenog Doma mladih traju već godinama i vjerojatno će još potrajati prije nego doživimo završetak ove priče. Hoće li entuzijazam uključenih pojedinaca to izdržati i odoljeti tromosti sustava?
Jedna od istovremeno pozitivnih i negativnih strana ove beskonačnosti oko dovršenja Doma mladih je i promjena dijela uključenih pojedinaca – obzirom da to traje jako dugo i trajati će dalje, entuzijazam se zadržava na način da se kroz vrijeme uvijek kristaliziraju novi ljudi koji su spremni uložiti svoje vrijeme u te napore, a često se dogodi i povratak već prije uključenih nakon što su se neko vrijeme (ponekad čak i godinama) distancirali, odmorili i skupili snagu za nove runde. Hoće li entuzijazam uspjeti odoljeti tromosti sustava – ne znam, ali za sada smo u novom naponu snaga, pa želim imati punu vjeru da ćemo izdržati, odoljeti i postići nešto.

PDM: Što bi izdvojila kao probleme koji su ključni za poboljšanje i ubrzanje tog proces? I kako taj tromi mehanizam pokrenuti?
Jedan od gorućih problema je uvijek bio, i čini mi se da će uvijek i biti u određenoj mjeri, nerazumijevanje između svih uključenih aktera – skupine su često fokusirane na ostvarenje pojedinačnih ciljeva umjesto kreiranje i realiziranje zajedničke vizije. A za doći do zajedničke ostvarive vizije koja je temelj za sva daljnja djelovanja je potrebna uska suradnja udruga, institucija, različitih gradskih odjela i ureda, struke i vanjskih stručnjaka i savjetnika.

Za svaku od tih skupina je ključno imati realna očekivanja, biti spreman na kompromise, bazirati se istovremeno na kratkoročne i dugoročne zajedničke ciljeve, ne zanemarivati postojeću situaciju i program koji se događa u Domu mladih i koji mu daje vrijednu i jedinstvenu pozadinu i ne zaboraviti nikad da gomila kvadrata bez pametnog plana upravljanja je samo beskoristan prostor.

Ja vjerujem u velike vizije i podržavam ih, ali nije svaka snaga u broju kvadrata, njih već imamo više od 10000 koji su tu od 1979., već te kvadrate treba prilagoditi potrebama kulture i realnom povećanju potreba kulture u sljedećih xy godina da preko toga izgradimo zajednicu koja će otvoriti potrebu za još više kvadrata.

Glavni zadatak jako puno gradova i općina zadnjih dana je hvatati EU fondove, vidim to u kulturnom sektoru i u svojoj arhitektonskoj struci generalno jer su naše usluge potrebne za postići financiranje, ali nije ispravno prilagođavati planove za dovršetak Doma mladih uvjetima pojedinih natječaja bez da znamo za koga radimo, kakvo javno – civilno partnerstvo ćemo ostvariti, kakav će biti plan upravljanja, koji je financijski, društveni, socijalni, kulturni i drugi benefit toga. To je nešto što svi akteri trebaju uvijek imati na umu.

PDM: Koji su neki budući planovi PDM-a, hoće li se širiti broj udruga članica? Možemo li govoriti o nekim budućim projektima koje PDM pokreće ili u njima sudjeluje?
Prošle godine smo već proširili broj članica za dvije udruge i nadam se da će biti još zainteresiranih kandidata koji se žele priključiti radu PDM-a. Što se projekata tiče, čini mi se da poslije kraćeg zatišja nakon zaista iscrpnog GDZ-a, koji iako je nedavno završio je još uvijek živo prisutan svima koji su sudjelovali u njemu, nanovo hvatamo zalet. Trenutno se nekoliko projekata provodi, Umjetnost i kultura online je pri kraju čak. Neki novi projekti su već prijavljeni, neki su u pripremi i vjerujem da ćemo samo ići naprijed kvalitativno i kvantitativno. Ono što mi se čini super je to da smo jako puno razvili partnerstva s drugim organizacijama na projektima, a imamo i kvalitetan tim koji može uspješno prijaviti i provesti projekt. Držim fige da tako i ostane.

Za Platformu Doma mladih razgovor je vodila Natalija Borjan, voditeljica promotivnih i programskih aktivnosti.

Foto: Privatni album