Platforma Doma mladih

Dom mladih kroz oči Austrijanke Anne Nindl koja je dva mjeseca provela na istraživanju u Domu

U splitskom Domu mladih provela je puna dva mjeseca, upoznala se s organizacijama koje djeluju kroz Dom mladih, njihovim načinom rada kao i poviješću Doma mladih te dobila uvid u cjelokupnu nezavisnu kulturnu scenu Splita te kulturne politike. Stoga nam je bilo iznimno zanimljivo čuti njena razmišljanja i dojmove o boravku u Domu.

Kako to da si se odlučila doći baš u splitski Domu mladih?
Tijekom studija počela sam razvijati interes za jugoistočnu Europu i postsocijalizam te sam se za svoj diplomski rad odlučila usredotočiti na tu regiju. Potom sam počela pohađati tečaj jezika i tražiti konkretnu lokaciju za svoje istraživanje. Iskreno govoreći, izabrati grad na hrvatskoj obali nije bilo primamljivo samo iz akademskih razloga pa sam bila jako sretna kad sam tijekom online istraživanja alternativne scene u Hrvatskoj naletjela na Dom Mladih. Ono što sam pročitala o Domu Mladih odmah me zainteresiralo i savršeno se poklopilo s mojim istraživačkim fokusom. Nakon poslanog upita, bila sam sretna kada sam dobila tako ljubazan odgovor i potvrdu da provedem svoje istraživanje u Domu.

U svom dosadašnjom istraživanju fokusirala si se na političku antropologiju. Spomenula si da te posebno zanimaju ideje aktivnog građanstva među različitim skupinama ugrađene u lokalno specifične društvenopovijesne okolnosti. Možeš li nam reći nešto više o istraživanju koje si provodila u Splitu?

Temelj mog istraživačkog projekta bila je namjera da doprinesem radu na području kulture mladih u kontekstu novije povijesti duboko promijenjivih političkih stvarnosti i ideja, kao i sukoba i frakcija. Osobito su postsocijalističke postavke akademski dugo bile tretirane kroz normativan i problematizirajuć pogled, što su mnogi antropolozi kritizirali. Nastavno na to, početna točka je potraga za dubljim razumijevanjem o tome kako mladi ljudi pregovaraju i što za njih znači živjeti u određenom društveno-političkom okruženju.
Primijenila sam eksplorativni istraživački model koji omogućava da se fokus istraživanja mijenja tijekom procesa, sukladno potrebama u danom trenutku. Tijekom mog boravka fokus se suzio na političke subjektivnosti, odnosno kako su se ljudi, koji su ugrađeni u određeni politički, povijesni i društveno-ekonomski kontekst, pozicionirali politički, kakav je njihov odnos prema prošlosti, prema nacionalnom identitetu i kozmopolitizmu, kako su mapirali svoja vlastita sredstva za život i izazove u njihovoj državi te u odnosu na globalni poredak i tako dalje.

U Splitu si provela dva mjeseca. Je li to bilo dovoljno vremena za ovakvo istraživanje?

U antropologiji je uobičajeno provoditi dugotrajna etnografska istraživanja s ciljem sudjelovanja u svakodnevnom životu ljudi u određenom kontekstu. Razdoblja etnografskog istraživanja obično traju i više od godinu dana, ali su ona u okviru magistarskog rada iz očitih razloga kraća. Mislim da je za opseg mog projekta osam tjedana prikupljanja podataka bilo dovoljno, ali se otvorilo još mnogo plodonosnih pitanja s kojima bi definitivno bilo uzbudljivo nastaviti kroz neki duži projekt.

Kojim si se metodama pri tom koristila?

Glavna metoda koju sam koristila, a koja je karakteristična za antropologiju, bila je promatranje sudionika. To u osnovi znači da istraživač pokušava sudjelovati u svakodnevnim životnim aktivnostima aktera u društvenom okruženju u pokušaju da dublje razumije njihove prakse, narative i perspektive. Važan alat u ovoj metodi je vođenje terenskog dnevnika u koji se svakodnevno zapisuju zapažanja, razgovori, događaji itd. Ključan dio procesa je kontinuirano promišljanje uloge i položaja aktera u društvenom kontekstu te aktivno uvažavanje njihovog subjektivnog pogleda. Dakle, način na koji su društveni odnosi ostvareni i kako sam u njima sudjelovala predstavljaju temeljni materijal. Dodatno sam obavila nekoliko intervjua kako bih dobila potreban kontekst. Podaci koje sam prikupila bit će uklopljeni u ostatak rada (teoriju, povijesni i društveno-politički kontekst, itd.).

Tijekom boravka u Splitu zapravo si još tražila fokus svog istraživanja. Jesi li se do sada odlučila za fokus svog magistarskog rada? U kojoj si sada fazi?

Trenutno pokušavam posložiti svoju analizu s teorijskim okvirom i strukturirati tezu na smislen način. Prikupila sam toliko zanimljivog materijala da mi je bilo jako teško pročistiti ga. To je još uvijek istraživački proces, ali kako se čini, usredotočit ću se, kao što sam ranije spomenula, na to na koji se način političke subjektivnosti konstruiraju i pregovaraju od strane ljudi koje sam srela u Domu i oko njega. Na temelju svog materijala nastojim elaborirati kako su konstruirana shvaćanja sredstava za život i životnih putanja u odnosu na aspekte kao što su globalne hijerarhije, nacionalni osjećaji, država, socioekonomski status, povijesni kontekst itd.

Tijekom provođenja istraživanja pridružila si se aktivnostima u Domu Mladih, posjećivali si događanja i komunicirala s mnogo ljudi. Kako ti se svidjelo biti dio toga i kakvo je tvoje osobno mišljenje o Domu Mladih i aktivnostima u njemu?

Kao što ste vjerojatno svi primijetili, jako sam uživala provoditi vrijeme u Domu i upoznavati ljude i mogu reći da me to duboko inspiriralo. Fascinirana sam samom zgradom i njezinom poviješću te kako su je ljudi pretvorili u tako vibrantan prostor za razne vrste aktivnosti. U trenutnoj golemoj neoliberalizaciji i gentrifikaciji (koja također postaje toliko očita s masovnim turizmom u Splitu) vjerujem da je od iznimne važnosti postojanje prostora poput Doma i da se moraju čuvati. Iako mislim da bi se mnogi problemi današnjeg vremena morali rješavati na strukturnoj razini, uvjerena sam da prostori kolektivizacije koji pružaju mogućnosti za umjetnost, kulturu i aktivizam izvan mainstreama imaju veliki potencijal za naša društva. Jako se divim ljudima koji se angažiraju na održavanju ovih prostora i koji su spremni nositi se sa svim poteškoćama koje su vezane uz to. Za mene osobno, Dom je bio podsjetnik kako je biti dio kreativnog aktivističkog prostora ili kolektiva ono za što se zalažem.

Zaista smo uživali surađivati s tobom. Čini nam se da si do kraja svog boravka u Splitu postala dio zajednice Doma mladih. Je li ti bio problem zadržati fokusiranost i profesionalnost obzirom da si zaista postala jedna od nas? Koliko si zadovoljna sa svime?

Iskustva i susreti bili su za mene vrlo korisni na osobnoj razini i većina antropologa bi rekla da ionako ne možete podijeliti svoj život na osobni i profesionalni kad se bavite etnografskim istraživanjem. Provođenje vremena u Domu mladih i s ljudima koje sam tamo upoznala bila je moja svakodnevnica tijekom ta dva mjeseca i to je duboko utjecalo na mene, na osobnoj i emocionalnoj razini. Smjer antropologije koji slijedim smatra kako je vrijednost upravo u tom odnosu prema ljudima, angažmanu i nastojanju da postanete dio društva – ono što je tada ključno jest primijeniti strategije promišljanja kako biste i dalje zadržali „ oko istraživača“ da se ne biste previše naviknuli na društveno okruženje i tako izgubili sposobnost analize. Volim vjerovati da sam sposoban za to, ali vidjet ćemo kad završim rad . Sve skupa, boravak u Splitu pružio mi je bogato iskustvo i mnogo sam naučila. Pokušavam primijeniti laganini način života u Austriji i nadam se da ću ovog ljeta ponovno posjetiti Split.

Kao što smo ti već i rekli, veseli nas pročitati tvoj magistarski rad i ako je moguće objaviti njegov sažetak na našoj web stranici. Kakav ti je plan, kada ga planiraš završiti?

Polaskna sam što ste zainteresirani za moj rad i bit ću uzbuđena (i nervozna ) kada ga pročitate! Zbog drugih obaveza sve to traje malo dulje od očekivanog, ali trenutni plan je završiti ga na jesen i čim završim ću vam zasigurno poslat primjerak!

Zanima nas i postoji li u Beču kakav sličan centar za mlade?

U Beč sam se doselila s 18 godina, tako da nemam potpunu sliku o mjestima gdje mladi, koji su odrasli ovdje, zapravo provode vrijeme. Međutim, bila sam u nekim prostorima koji imaju istaknutu squat povijest i koji danas funkcioniraju kao kulturno-umjetnički prostori i nude slične mogućnosti i događanja kao Dom mladih (glazba, umjetnost, otvoreni prostori itd.). Oni su jako popularni među mladima i zauzimaju važnu ulogu u alternativnoj sceni. To su na primjer WUK i Arena koji su oboje bili industrijski kompleksi unutar grada, a koji su nakon zatvaranja skvotirani 70-ih godina i pretvoreni u prostore alternativne umjetnosti i kulture.

Za Platformu Doma mladih razgovor je vodila Natalija Borjan, voditeljica promotivnih i programskih aktivnosti.

Foto: PDM