Platforma Doma mladih

Natasha Kadin: U jako smo dobroj poziciji, spremni i kapacitirani za sve izazove koji nas čekaju u budućnosti

Osim što je predsjednica PDM-a, Natasha Kadin je i predsjednica, producentica, autorica i koautorica projekata udruge Mavena – 36 njezinih čuda i umjetničke organizacije SEA Silba Environment Art te umjetnička voditeljica sound art festivala ISPOD BINE. Nadalje, bila je i prva koordinatorica PDM-a te svojevremeno i predsjednica Koalicije udruga mladih. Završila je MA iz kulturnog menadžmenta i kulturnih politika na Univerzitetu umetnosti u Beogradu 2007., Projekt menadžment na Universite Lumiere Lyon 2, Faculté d’Anthropologie et de Sociologie 2008., te Hrvatski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zadru 2005., a upravo završava doktorat na Fakultetu za medije i komunikacije. Njeno iskustvo i znanje od neizmjerne su važnosti za Platformu Doma mladih koja ove godine puni deset godina od svog osnivanja pa smo s Natashom, osim o trenutnoj situaciji, popričali i o budućnosti PDM-a te se osvrnuli na zadnjih deset godina njegovog rada.

PDM: Tvoj mandat predsjednice Platforme Doma mladih započeo je u veljači 2021. godine. Kako ocjenjuješ rad PDM-a u posljednjih godinu dana?
U posljednjih godinu dana Platforma Doma mladih aktivno se bavila kako preslagivanjem unutarnjeg ustrojstva i funkcioniranja, tako i jednim od osnovnih ciljeva svog postojanja – zagovaračkim aktivnostima prema svim važnim akterima u smislu boljeg funkcioniranja nezavisne scene Splita. U to spada svakodnevna suradnja među udrugama koje djeluju u Domu mladih, komunikacija i suradnja s gradskom ustanovom Multimedijalnim kulturnim centrom Split (MKC), koja je upravitelj Doma, kao i s novom lokalnom vlašću, zatim nacionalno zagovaranje prvenstveno u suradnji s Mrežom društveno-kulturnih centara, čiji smo jedan od osnivača i član, te na pripremi i provedbi projekata lokalno, nacionalno i na EU razini, koji su od važnosti za što bolje uvjete rada u Domu mladih u Splitu, ali i lakše funkcioniranje cijele splitske nezavisne scene. Početkom godine smo, osim novog predsjedništva, dobili i nove članove Upravnog odbora, a krajem godine i dvije nove članice te novoformirani Nadzorni odbor. Osim toga ove godine smo zaposlili tri nova/e djelatnika/ce pomoću institucionalne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva i Zaklade Kultura nova, još jednog kao suradnika na projektu Mreže društveno-kulturnih centara (DKC-HR) „Kulturna politika odozdo“ i na projektu “Nova javna kultura i prostori društvenosti”, te još dvije osobe u PDM-u i osobu u MKC-u na EU projektu „Dan po dan – mladi u kulturi online“, koji je financiran iz Europskog socijalnog fonda. Ove godine je službeno otvoren i potpuno novi prostor u Domu mladih – Razred, koji je uređen u sklopu EU projekata „Gradimo Dom zajedno“ i „TASKFORCOME“. „Gradimo Dom zajedno“ smo kao nositelji s partnerima provodili od 2018. do 2020. te je pri MKC-u zaposlena nova osoba kao koordinatorica tog prostora. Trebalo je to sve postaviti na noge da profunkcionira, što radimo spremno i zajedno, uz mnoštvo programskih sadržaja koje udruge u Domu mladih i u ovoj, i dalje pandemijskoj, godini provode, kao i deveto izdanje našeg zajedničkog festivala Platformat. Radili smo mnogo, ali smo zadovoljni rezultatima i procesima koje smo započeli, nastavili, neke i dovršili, a sve to ne bi bilo moguće da PDM nije već 10 godina razvijao svoje unutarnje snage i vanjske suradnje i utjecaje, te je ovo rezultat predanog rada mnogih ljudi, mada nam se i danas ponekad čini da smo tek počeli.

PDM: Predsjednica si i udruge Mavena – 36 njezinih čuda, koja je od samog početka članica PDM-a, a bila si i prva koordinatorica PDM-a. Koliko se PDM promijenio od svog osnivanja 2012. godine? U čemu se razlikuje njegovo djelovanje danas, u odnosu na prije deset godina?
Promijenilo se mnogo toga, mada su osnovni ciljevi ostali isti do danas. Platforma Doma mladih osnovala se krajem 2012. godine kao neformalna lokalna zagovaračka platforma, te je prvih nekoliko godina proteklo u formiranju i definiranju unutarnjeg ustrojstva platforme koje je rezultiralo službenim osnivanjem saveza udruga 2016. godine. Cijelo to vrijeme provodili smo mnoštvo zagovaračkih aktivnosti sada zajednički, za razliku od prije postojanja Platforme kada je svaka udruga zagovarala vlastite interese u Domu, pri Gradu Splitu te nacionalno, vrlo često bezuspješno. Već prvih godina shvatili smo kolika je snaga zajedništva jer smo vrlo brzo postali neizostavan akter u formiranju i provođenju kulturnih politika na nezavisnoj kulturnoj sceni lokalno i nacionalno, a s formaliziranjem pravnog statusa saveza udruga prijavili smo i počeli provoditi i prve veće projekte, prvo lokalno pa nacionalno i naposljetku EU projekte. Platforma je rasla i jačala se prirodno i organski, ponekad i s pokojim korakom unazad, za dobrobit procesa, jer uopće pojmovi sudioničkog upravljanja i civilno – javnog partnerstva su novi, i mi sami (kao i još nekoliko platformi u drugim gradovima koje su se osnovale otprilike u isto vrijeme kao i naša) ustvari kreiramo okvire, isprobavamo ih u praksi te ih tek onda kao primjere dobrih praksi predstavljamo jedni drugima i donositeljima odluka ne bi li oni ušli u zakonski okvir kulturnih politika lokalno i nacionalno. Ti procesi su zahtjevni, ponekad teški i zamorni, ali uvijek kreativni i zanimljivi. I kad nam se čini da se vrtimo u mjestu ili idemo unazad, mi ustvari napredujemo, jer dobivamo nova saznanja, iskustva i aktivno sudjelujemo u procesima. Sve to nas je dovelo tamo gdje smo sad, ja bih rekla u jako dobroj poziciji, spremni i kapacitirani za sve izazove koji nas čekaju u budućnosti.

PDM: Značajno je istaknuti da PDM trenutno ima šest zaposlenika. Koliko je drugačije raditi i voditi udrugu kada postoji jedna takva vrsta sigurnosti? Smatraš li da je ovako dobru situaciju po pitanju broja zaposlenika moguće zadržati i održati? Kakva je situacija financiranja nezavisne kulture lokalno i nacionalno?
Sigurnost i udruga nisu pojmovi koje se može spominjati u istoj rečenici 😊 Da, trenutno imamo svojevrsnu financijsku i operativnu stabilnost zahvaljujući projektima koje provodimo, a koje smo dobili na vrlo konkurentnim natječajima, od kojih su neki trogodišnji, ali naša stvarnost je u potpunosti projektno vođenje poslovanja, što zahtjeva stalnu aktivnost na postojećim i simultano pripremanje novih projekata na natječaje koji se otvaraju. Već godinu dana tako imamo zaposlenu Leu Štambuk na mjestu koordinatorice PDM-a, Nataliju Borjan kao voditeljicu promotivnih i programskih aktivnosti, i Franka Sardelića Kolinca na tehničkim poslovima, što PDM-u, ali i svim udrugama koje rade u Domu mladih uveliko olakšava svakodnevno funkcioniranje. EU projekt „Dan po dan – mladi u kulturi online“ više je programskog karaktera i traje još koji mjesec, ali već smo u procesu prijave idućeg, koji će biti zagovarački i partnerski. Ovakvu situaciju moguće je održati samo stalnom aktivnošću na pripremi i provedbi projekata, a naši zaposlenici i članovi stalno se i dodatno obrazuju na mnogim radionicama i edukacijama vezanim za poslovanje civilnog sektora i prijavu i provedbu projekata. Financiranje nezavisne kulture lokalno i nacionalno oduvijek je problematično, s boljim i lošijim fazama, ali trudimo se utjecati i na to, zagovaranjem boljih uvjeta, prijavljivanjem stručnjaka iz civilnog sektora u Vijeća u kulturi, sudjelovanjem u donošenju strategija Grada, Županije i Ministarstva kulture, kao i samim našim upornim i posvećenim radom na produkciji, prezentaciji i promociji suvremene kulture i umjetnosti i civilnog društva.

PDM: U 2022. godini će se održati okruglo deseto izdanje Festivala nezavisne kulture Platformat koji je nastao kao rezultat zajedničke suradnje korisnika prostora Doma mladih, a realizira se u organizaciji PDM-a. Kako ti doživljavaš Platformat? Koliko si zadovoljna posljednjim Platformatom te koji su neki budući pravci za Platformat?
Festival nezavisne kulture i umjetnosti PLATFORMAT jedina je stalna programska aktivnost koju organizira Platforma Doma mladih od njenog osnivanja. Osnovan je s ciljem podizanja vidljivosti aktivnosti kako PDM-a tako i svih udruga članica, ali i drugih udruga koje povremeno ili stalno djeluju u Domu mladih. Od svog početka prošao je različite transformacije jer smo isprobavali razne metode razvoja publike, vrste programa, načina prezentiranja programa, vremena trajanja i obima festivala, te smo naposlijetku pronašli optimalan vid izvedbe festivala, kroz diskurzivni, edukativni i izvedbeni dio, što su vrste programa koje sve organizacije i provode u Domu mladih. Sada je to trodnevni festival koji izlazi iz Doma na plato i uključuje javnost kroz razne rasprave o aktualnim problemima Doma i nezavisne kulture, uz stručnjake iz određenih područja, zatim radionice i edukacije koje su istovremeno zanimljive mlađoj populaciji koja gravitira oko Doma, ali i korisne za sami razvoj Doma mladih, te prezentacije najzanimljivijih produkcija, rezidencija i suradnji koje su udruge ostvarile kroz vlastite programe i međusobne suradnje, što posebno potičemo. Jedna lijepa sinergija se stvorila, i među udrugama i prema korisnicima i publici, i veselim se stvaranju jubilarnog desetog Platformata, koji će sve ove priče još razviti i produbiti.

PDM: Koje su to teme s kojima se PDM trenutno najviše bavi? Postoje li neki gorući problemi na čijim rješavanjima PDM trenutno radi?
Bavimo se raznim temama na svakodnevnom nivou, dnevno imamo i po nekoliko sastanaka s raznim unutarnjim i vanjskim suradnicima, a jednom tjedno sastanak Upravnog odbora na kojem rješavamo sva trenutna operativna pitanja. Nedavno smo imali i trodnevno strateško planiranje vođeno od strane vanjske facilitatorice na kojem smo dogovorili sve aktivnosti i moguće scenarije razvoja PDM-a u iduće tri do četiri godine. Kao goruće teme i probleme kojima se bavimo izdvojila bih činjenicu da PDM trenutno nema vlastiti ured u Domu mladih, nego se snalazimo na razne, često neadekvatne načine, te o mjestu ureda pregovaramo s MKC-om kao gradskom ustanovom koja upravlja cijelom zgradom. Zatim, radimo na sveobuhvatnim kriterijima korištenja svih prostora u Domu mladih, te komuniciramo s Gradonačelnikom i predstavnicima gradskih službi, RaST-om, arhitektima i ostalim stručnjacima na zajedničkom planiranju dovršetka zgrade Doma mladih.

PDM: Kakav je odnos PDM-a s novom gradskom upravom i gradonačelnikom? Mijenja li se u odnosu Grada prema udrugama i Domu mladih nešto na bolje u posljednje vrijeme?
Još u predizbornom periodu Ivica Puljak zainteresirao se za trenutno stanje i odnose unutar zgrade Doma mladih, a nedugo nakon što je postao Gradonačelnik krenuli su strukturirani sastanci koji su rezultirali osnivanjem radne skupine (u kojoj se nalaze Gradonačelnik i predstavnici gradskih službi, MKC, RaST, DKC-HR, vanjski stručnjaci i naravno PDM) koja aktivno radi na iznalaženju načina i financija pomoću kojih bi se napokon dovršila zgrada Doma mladih. Samim time komunikacija i odnos trenutne gradske vlasti uvelike su kvalitetniji nego ikad prije, a što će oni donijeti vidjet ćemo uskoro. U svakom slučaju PDM je aktivan i ravnopravan partner u procesu, što planiramo i ostati.

PDM: Sudioničko upravljanje između udruga korisnica Doma mladih i javne institucije Multimedijalnog kulturnog centra (MKC), kao gradske ustanove koja upravlja prostorom Doma mladih, u jednom svom obliku se već i dogodilo i to organski kroz vrijeme i zajednički rad, no sada se ono pokušava i uobličiti i formalizirati. Koliko su donosioci odluka upoznati što sudioničko upravljanje uopće jest, kao i oni koji će u njegovom provođenju sudjelovati? Misliš li da će postojati ili da već postoji otpor prema takvom modelu upravljanja?
Kao što sam već spomenula, sudioničko upravljanje, hibridne ustanove i civilno – javno partnerstvo relativno su novi pojmovi u terminologijama kulturnih politika, ne samo lokalno nego i nacionalno. Mreža društveno – kulturnih centara (DKC-HR) čiji smo jedan od osnivača i član, službeno je osnovana 2020. godine na inicijativu saveza udruga, platformi i udruga koji zagovaraju uspostavu institucionalnog okvira za društveno-kulturne centre, su-upravljaju postojećim društveno -kulturnim centrima u Hrvatskoj po načelu sudioničkog upravljanja i razvijaju modele civilno-javnih partnerstava u kulturi. Osnutak ove formalne nacionalne mreže logičan je nastavak višegodišnjih procesa razvoja društveno-kulturnih centara u desetak gradova diljem Hrvatske i polazi iz potrebe za njihovim jačanjem, zajedničkim nastupanjem prema poboljšanju zakonodavnog okvira za DKC-ove te povećanjem vidljivosti modela civilno-javnog partnerstva i sudioničkog upravljanja u javnosti.
Za sad je u Hrvatskoj jedini formalni primjer POGON – Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade, ustanova u kulturi utemeljena na novom modelu civilno-javnoga partnerstva, koju su 2008. zajednički osnovali i kojom zajedno upravljaju Savez udruga Operacija Grad i Grad Zagreb. No, svaki grad ima specifičnu situaciju, pa tako i Split, gdje imamo postojeću gradsku ustanovu MKC, koja bi trebala proći kroz transformaciju ne bi li postavili temelje za civilno – javno partnerstvo, ali oni se već djelomično provode kroz praksu, isprobavaju, dogovaraju i mijenjaju ovisno o iskustvima, potrebama i mogućnostima sudionika u procesu. Taj proces će, nadamo se, neometano ići i dalje, a ono što se na nacionalnoj razini treba dogoditi, i što DKC-HR i zagovara, je zakonski okvir.

PDM: Sve su to dugotrajni i intenzivni procesi koji iziskuju veliki angažman svih uključenih aktera, ali i ogroman entuzijazam civilnog sektora jer se situacija zasigurno ponekad čini kad borba s vjetrenjačama. No, snaga PDM-a je u njezinim udrugama članicama i zaposlenicima, a kao što smo već ranije rekli situacija je tu trenutno jako dobra. Koji su neki budući planovi PDM-a, hoće li se širiti broj udruga članica? Tj. kako zadržati i održati energiju i entuzijazam koji postoji u PDM-u zadnjih godinu dana?
Trenutno PDM broji 16 udruga članica, svakako planiramo dodatno širiti članstvo, svaka udruga u PDM-u donosi novu snagu, nove resurse i što je možda i najvažnije, novi entuzijazam koji svima nama, koji smo ponekad i umorni i frustrirani od presporih procesa, daje svježi vjetar u leđa, nove ideje i mogućnosti. Energija se stvara suradnjama, sinergijama, proaktivnošću i konstruktivnošću, i ponekad ju je teško održati jer su zagovarački procesi često zamorni i frustrirajući. No, nas nekoliko tu je od početka i svojim znanjima i iskustvima, a najviše vlastitim primjerima, učimo mlađe generacije procesima i odnosima, kako bi oni zauzeli naša mjesta u vodećim ulogama, te im ostavljamo sigurne temelje i omogućujemo stalan transfer znanja, kao i mogućnosti napredovanja. Osobno jedva čekam dan kada ću potpuno mirna dignuti cimu i preseliti se stalno na otok sigurna u to da smo utabali put i osigurali puno bolje uvjete rada generacijama koje dolaze, kao i da smo neke od njih svojim radom, pokretačkim energijama i sinergijama privolili da svoje profesionalne karijere grade upravo kroz civilni sektor, nezavisnu kulturu i društveno-kulturne centre.

Za Platformu Doma mladih razgovor je vodila Natalija Borjan, voditeljica promotivnih i programskih aktivnosti.

Foto: Glorija Lizde